Prije nekoliko dana u medije je dospjela vijest da gradonačelnik Tomislav Tomašević ukida popularnu demografsku mjeru "roditelj odgojitelj". Ta je informacija s jedne strane naišla na odobravanje, dok s druge strane pljušte kritike na račun Tomaševića i njegove gradske uprave koji su odlučili reći 'dosta' ogromnim troškovima koji se gomilaju upravo zbog te mjere.
Podsjećamo, Tomašević i njegova vlast razmatraju način kako ukinuti ovu mjeru. Za sada se zna da će dosadašnji korisnici i dalje nastaviti primati ovu mjeru, no za istu se neće moći prijaviti novi korisnici.
Ta mjera iznosi oko 6800 kuna bruto, a s početnih 70 milijuna kuna, gradska izdavanja za ovu mjeru popela su se na gotovo pola milijarde kuna godišnje.
Što je zapravo mjera 'roditelj odgojitelj'?
Inače, radi se o mjeri koju mogu koristiti roditelji, udomitelji ili druga osoba kojoj je dijete temeljem kojeg ostvaruje novčanu pomoć povjereno na brigu i odgoj odlukom nadležnog tijela, a koja u zajedničkom kućanstvu živi s najmanje troje djece, od kojih najmlađe dijete još nije polaznik osnovnoškolskog programa obrazovanja, dok najstarije dijete u trenutku podnošenja zahtjeva nije starije od 26 godina života te koja ispunjava i ostale uvjete propisane odlukom, stoji na službenim stranicama Grada Zagreba. Iznimno, najstarije dijete može biti starije od 26 godina života ako ima teži invaliditet (III. stupanj) ili teški invaliditet (IV. stupanj).
Da bi se koristila sporna mjera, potrebno je zadovoljavati neke uvjete. Mjeru "roditelj odgojitelj" može koristiti osoba koja je nezaposlena u vrijeme podnošenja zahtjeva i dalje neprekidno dok prima novčanu pomoć, koja kao državljanin Republike Hrvatske ima neprekidno prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu od najmanje pet godina neposredno prije podnošenja zahtjeva i dalje neprekidno dok prima novčanu pomoć, čija djeca imaju prebivalište u Gradu Zagrebu u vrijeme podnošenja zahtjeva i dalje neprekidno dok prima novčanu pomoć u zajedničkom kućanstvu s korisnikom, ako drugi roditelj djeteta za koje se podnosi zahtjev za novčanu pomoć, ima prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu ili ako je drugi roditelj stranac s privremenim ili stalnim boravkom u Gradu Zagrebu, u vrijeme podnošenja zahtjeva i dalje neprekidno dok prima novčanu pomoć, čija su školska djeca upisana u osnovnu školu na području Grada Zagreba ili Zagrebačke županije te čija djeca nisu upisana u redoviti program predškolskog odgoja i obrazovanja.
Iznimka je i da dijete za koje se podnosi zahtjev može biti polaznik redovitog programa predškolskog odgoja i obrazovanja, ako je roditelj podnositelj zahtjeva osoba teškog invaliditeta (IV. stupnja), s oštećenjem sluha, oštećenjem govora, oštećenjem sluha i govora te oštećenjem vida, a prema nalazu i mišljenju o težini i vrsti invaliditeta - oštećenju funkcionalnih sposobnosti ili potvrdi iz Registra osoba s invaliditetom.
Neće se smanjiti postojeći troškovi
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić kaže da stječe dojam da neće smanjiti postojeće troškove, ako se nastavi to što su rekli.
"Ako smo došli do gotovo pola milijarde kuna, zapravo niti realno ne očekujemo uštede, taj trošak će ostat takav kakav jest. Ne vidim da će doći do smanjenja tog troška", kaže nam pa nadodaje jednu važnu stvar: "Možda su projekcije govorile da bi zadržavanjem tog programa troškovi narasli na 600 ili 700 milijuna kuna u nekom trenutku, pa je to možda više preveniranje ili izbjegavanje budućeg troška."
"Razumijem njihovu i političku poziciju i škakljivost situacije, i mislim da je to neki kompromis da se ne kreiraju nove obveze i novi korisnici toga, a da postojeći nastave konzumirati to što im taj program nudi", kaže Grubišić.
Jedini način da se stvore uštede, nadodaje ovaj ekonomski analitičar, je da im se smanje naknade, no za sada se o tome nije govorilo.
"Mislim da je taj potez u danim okolnostima razborit i da će možda i ta vlast za koju su procjene da su jako skloni tim socijalnim aranžmanima možda ipak pokazati dovoljnu količinu ekonomske razboritosti jer ništa se ne kreira iz ničega. Pitanje je uvijek tko će kreirati taj novac i kome će se onda taj novac i pod kojom osnovom uzeti kroz porez ili naknade, da bi se nekome dao", mišljenja je Grubišić.
Lako je obećati i dijeliti tuđe, nadodaje. "Tu sada vidim prve naznake da možda neće olako prihvatiti takav pristup stvarima, jer bi im se to itekako moglo obiti o glavu. Po meni, ta mjera populistički zvuči jako dobro, ali mislim da je, po mojim uvjerenjima, krši i kršćanska uvjerenja s ove vjerske strane, a sa svjetovne strane je nepravedna", zaključuje Andrej Grubišić.
Inače, Grubišić je prije mjesec dana za portal Net.hr kazao da bi potpunim ukidanjem te mjere Grad Zagreb itekako uštedio.
"Ti programi čine dvije stvari - nepravdu prema onima koji ih moraju financirati, ali i medvjeđu uslugu prema primateljima, jer ih čine nekonkurentnima na tržištu rada", rekao je tada nadodajući kako ta mjera šalje poruku da relativno mlade ženske osobe potiče na neaktivnost na tržištu rada te šalje krivi signal da će netko biti tu za njih i financirati njihove potrebe obitelji.
Oporba kritizirala ukidanje mjere
Ova informacija naišla je i na otpor oporbe, posebice one koja dolazi s desnog političkog spektra, pa tako u HDZ-u smatraju kako nagla rješenja nisu dobra i da je o ovom pitanju potrebno provesti širu javnu raspravu.
"Zagrebački HDZ je apsolutno protiv uvođenja ovakvoga moratorija ovako naglo i na ovaj način zbog toga što tako stavljamo u nepovoljni položaj one roditelje i one odgojitelje koji danas ispunjavaju kriterije i željeli bi koristiti mjeru u odnosu na one koji tu mjeru već koriste", kazao je HDZ-ov Mislav Herman, potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine.
Kritike stižu i iz Domovinskog pokreta.
"Oni koji u svojoj platformi, u svojem vrhu, imaju velike profesionalne feministkinje sada upravo rade udar na ono što je, u svojoj osnovi, i kao demografska mjera i kao financiranje zapravo jako dobro", kazala je Ana Lederer iz Domovinskog pokreta.
Namjeru da se za nove korisnike ukine ova popularna mjera komentirao je i Mostov Zvonimir Troskot, kazavši da se Most tijekom kampanje za izbore za grad Zagreb zalagao za model "roditelj odgojitelj na pola radnog vremena."
Pola radnog vremena bi bilo financirano od strane poslodavca ili iz samozaposlenja (roditelj poduzetnik, roditelj obrtnik), a pola radnog vremena iz mjere "roditelj-odgojitelj."
"Most je izračunao da kako bi roditelji odgojitelji postupno prelazili na taj model, Grad Zagreb bi uštedio 250 milijuna kuna, što bi bilo dostatno za pokriti sve troškove/dugove vrtića i za izgradnju novih vrtićkih kapaciteta", kazao je Troskot nadodavši da su vrtići Zagrebu itekako potrebni.
Ne miruju ni u Hrvatskoj udruzi roditelja odgojitelja (HURO) koji kažu kako, dok se mjera ne ukine, svatko tko zadovalja uvjete za korištenje ima pravo predati zahtjev i znakovito dodaju - "konzultiramo se s pravnicima."