Vrijedna krvna plazma pacijenata koji su se izliječili od
COVIDA-19 nada je za one koji se tek trebaju izliječiti.
''Cilj ovakvog postupka je zapravo prikupiti plazmu osoba koje u
svojoj krvi imaju protutijela protiv SARS CoV 2 virusa. Plazma
preboljelih osoba zapravo može pružiti pacijentima šansu za borbu
s ovim virusom omogućavajući da ova protutijela neutraliziraju
virus i na taj način pomognu oboljelima'', kaže Tomislav
Vuk iz Zavoda za transfuzijsku
medicinu .
Ovo je postupak koji se radi u većini zemalja. Učinkovitost nije
prevelika, ali pokazuje određene rezultate.
''I to je jedan važan postupak da ga Hrvatska ima, to nije nešto
što se može primijeniti masovno, ali je bitno da takvu mogućnost
imamo za primjenu kod težih bolesnika'', kaže Alemka
Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr.
Fran Mihaljević.
Zato u Zavodu za transfuzijsku medicinu traže volontere.
''To su osobe koje su preboljele COVID-19, koje se osjećaju
dobro, kojima je prošlo 15 dana ili više od potpunog oporavka,
koji imaju dokumentirano negativna 2 nalaza, da se jave u
Zavod…'', objašnjava Vuk.
To je ono što Hrvatska u ovom trenutku ima na raspolaganju.
Početkom ovog mjeseca Europska agencija za lijekove odobrila je
korištenje Remdesivira, lijeka protiv COVIDA-19. No, nitko ne
očekuje čudotvorne rezultate.
''To je lijek koji se inicijalno primjenjuje kod virusa ebole,
pokazuje određene mogućnosti i kod ovog virusa. Za sada nema
nekakvih spektakularnih rezultata, ali očekuje se da bi kod
određenog broja ljudi mogao polučiti određeni učinak'', kaže
Markotić.
No svi znamo da pandemiji nećemo stati na kraj do pronalaska
cjepiva. Kada ćemo ga imati - zanima baš sve. No, odgovor varira
o tome koga pitate. Političari ga najavljuju do kraja godine,
stručnjaci su puno oprezniji.
''Iskreno se nadamo da ćemo iduće godine imati nešto što možemo
koristiti'', kaže Markotić.
Trenutačno je u igri oko 170 različitih cjepiva. Od toga 4 su u
trećoj fazi kliničkih ispitivanja, 11 u drugoj i 19 u
prvoj. Kristijan Ramadan, hrvatski znanstvenik i
profesor na Odjelu medicinskih znanosti Sveučilišta u Oxfordu
objasnio nam je što to znači.
''Kliničko ispitivanje, faza 1 i 2 glavna joj je svrha da pokaže
da cjepivo nije štetno i koji će biti imuni odgovor, a faza 3 -
glavna joj je svrha pokazati da cjepivo djeluje, da sprječava
zarazu koronavirusom i da sprječava razvoj COVID 19 bolesti'',
kaže Kristijan Radman, profesor molekularne biologije na
Sveučilištu Oxford.
Upravo se cjepivo s Oxdordskog sveučilišta smatra liderom u
utrci. Bazira se na već provjerenoj tehnologiji koja se se
koristila u istraživanjima tijekom epidemije MERS virusa.
Trenutačno je u trećoj fazi ispitivanja, u Brazilu i Južnoj
Africi.
''Čini mi se da oxfordsko cjepivo prednjači u kvaliteti. Još se
ne zna koji će biti točan uspjeh tog cjepiva, ali svi dosadašnji
rezultati predkliničkih ispitivanja, ispitivanja na životinjama,
i klinička ispitivanja na ljudima u 2. I 3. fazi - pokazuju da
cjepivo ide u dobrom smjeru'', dodaje Radman.
Na istoj tehnologiji počiva i kinesko cjepivo - CanSino. Ono je
prošlo drugu fazu i dobilo je vrlo ograničenu upotrebu u kineskoj
vojsci. No, ne zna se koji se rezultati.
''Cjepivo koje se temelji na nekom drugom virusu, koji je
benigan, uzrokuje obične prehlade, ali su u njega ubačeni
određeni elementi ovog SARS CoV 2 virusa. Znači dajete nešto što
se ne može umnažati u čovjeku, ali unutra se nalazi dio tog
opasnog virusa. I onda kada naš organizam dođe u kontakt sa tim
promijenjenim virusom, on će razviti odgovor na taj novi dio SARS
CoV 2 virusa'', kaže Gordan Lauc, profesor
biokemije i molekularne biologije na Farmaceutsko-biokemijskom
fakultetu u Zagrebu.
U trećoj fazi su i cjepiva kineskih kompanija Sinovac i
Sinopharm. Tu se koristi umrtvljeni virus, već etablirani način
izrade cjepiva.
''To znači da već postoje cjepiva po tom istom procesu, po istom
receptu. Gdje se samo jedan sastojak mijenja, a to je tip
mikroorganizma. Sada je ovaj virus, a u prethodnom je korišten
neki drugi. To su jako etablirana cjepiva ili tehnologije'',
ističe Vladimir Trkulja sa Zavoda za
farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
A nešto potpuno novo stiže iz Amerike. Farmaceutska kompanije
Moderna napravila je cjepivo tehnologijom koja nikada prije nije
korištena u proizvodnji cjepiva. Za tjedan dana kreću s trećom
fazom.
''Oni žele ubaciti ne čitav virus, već samo informaciju o tom
virusu. Znači oni uzimaju genetičku informaciju, mRNA, nju
ubacuju u čovjeka i kada se ta informacija unese u naše stanice,
onda naše stanice same proizvode proteine i viruse. To je nešto
slično onom što se događa kada nas virus inficira jer zapravo kod
infekcije stvarnim virusom mi proizvodimo proteine virusa i onda
ti proteini koje smo mi napravili služe kao cjepivo i na njih se
razvija imuni odgovor'', pojašnjava Lauc.
Sve se ovo dogodilo nevjerojatno brzo. Prvi genom virusa izdvojen
je u siječnju, a prva osoba u kliničkom ispitivanju cjepivo je
primila 16. ožujka.
''Mislim da je najbolji pristup da imamo više različitih cjepiva
i sigurno će različiti ljudi različito odgovoriti na različita
cjepiva. Tako da imati veći arsenal na raspolaganju je
poželjno'', smatra Radman.
I dok već poznate tehnologije imaju prednost jer su već
isprobane, ove novije se mogu mnogo brže masovno
proizvesti.
''Puno jednostavnije je ako možeš imati nešto što je
neinfektivno, nešto što se može na jednom mjestu proizvest, kao
esencija, ono rum za kolače i tako jednostavno distribuirati da
bi se na bilo kojem dijelu svijeta uz puno manje zahtjeva moglo
rekonstruirati'', kaže Trkulja.
No, koliko djelotvorno cjepivo mora biti da bismo stali na kraj
ovoj pandemiji? Američka agencija za hranu i lijekove rekla je
kako za odobrenje cjepivo treba zaštititi barem 50 posto onih
koji su ga primili.
''Nije nužno ovu epidemiju potpuno eliminirati, nama je dovoljno
da zaštitimo najugroženije skupine. Kada bi polovina ljudi bila
zaštićena cjepivom - epidemija bi bila gotova'', kaže Lauc.
''Svi bi voljeli da barem 85 posto imuniziranIh stvori
neutralizirajuća protutijela. To je ono ideal'', dodaje
Trkulja.
''Trebalo bi sačuvati barem 60 - 70 posto ljudi da bi zaustavili
pandemiju'', poručuje Radman.
Svima je jasno da cjepiva neće odmah biti za sve i tu se
postavlja pitanje distribucije. Tko će cjepivo dobiti prvi, hoće
li stići do onih koji si to ne mogu priuštiti, je li u ovoj utrci
svaka zemlja za sebe? Više o svemu pogledajte u priči Ane
Trcol:
Političari obećaju do kraja godine, stručnjaci su oprezniji i nadaju se – cjepivo za koronavirus imat ćemo iduće godine