Na Institutu se niski radioaktivni otpad u manjim količinama skladišti već 30 godina, no tamo bi se ubuduće trebale skladištiti kompletne količine radioaktivnog otpada koji nastaje u medicinskim, istraživačkim te gospodarskim subjektima diljem Hrvatske. Stručnjaci upravo zato smatraju da je takvoj odluci Vlade trebala prethoditi javna rasprava, a Vladinoj odluci protivi se i ravnateljica Instituta Danica Ramljak.
Naime, ravnateljica Ramljak navodno je pokazala velik otpor prema ideji da Institut postane glavno skladište radioaktivnog otpada u Hrvatskoj i već mjesecima ne želi potpisati ugovor s Državnim zavodom za zaštitu od zračenja, piše Poslovni dnevnik. Neslužbeno se doznaje i da joj zbog odugovlačenja čak prijeti i smjena!
Skladištenje radioaktivnog otpada uvjet za ulazak u EU
Trajno rješenje za skladištenje radioaktivnog otpada jedan je od uvjeta za zatvaranje pregovora s Europskom unijom, zbog čega dio širega kabineta Vlade izlaz vidi u razrješenju Danice Ramljak i postavljanju "svog" čovjeka. Da u Vladi postoji dio njezinih neistomišljenika, koji su zbog EU spremni žrtvovati samu ravnateljicu, potvrdili su i u IRB-u.
Izvor Poslovnog s Instituta kaže kako intenzivni pregovori o radioaktivnom otpadu između Vlade i Instituta traju tjednima, a prema nekim naznakama, proteklog vikenda došlo je do prvih naznaka rješenja. Službenih komentara o cijelom slučaju na Institutu nema: za komentar su bili nedostupni i čelnici Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.
Danica Ramljak, ravnateljica Instituta Ruđera Boškovića
Zamjenik direktora Agencije za posebni otpad Vladimir Lokner kazao je, pak, za Poslovni da je odluka o skladištenju radioaktivnog otpada u IRB-u logična.
'Ne postoji opasnost od zračenja'
"U Hrvatskoj na dnevnoj bazi nastaje manje od jednog kubičnog metra radioaktivnog otpada iz sve tri grane, medicine, istraživačke djelatnosti i industrije. Dosad se taj otpad deponirao na običnim odlagalištima, što je neprimjereno kad postoji sigurno i čuvano skladište na Institutu", objašnjava Lokner. Na IRB-u se, kaže, otpad prvo kategorizira, potom odlaže u bačve od nehrđajućeg čelika, smješta na plastificiranu površinu i pod konstantnim je sigurnosnim nadzorom, što je prevagnulo u odluci.
"Ni miligram nuklearnog otpada neće se deponirati u skladišta Instituta, a za ljude iz okolnih naselja ne postoji ni najmanja opasnost za zdravlje ili bilo koju vrstu zračenja", zaključio je Lokner.
Prethodni članci:
arti-201008210018006 arti-201004070221006 arti-201003100513006
