Prizor koji će sigurno mnogi još dugo pamtiti. Križanje Đorđićeve i Petrinjske ulice jutro nakon potresa. Dva tjedna kasnije olupine automobila još su tu, na njima su osvanule zanimljive poruke, a na ulici su im se pridružili hladnjaci, wc školjke.
I ove nedjelje ispred zgrade tema je
bio potres.
''Morat ćemo sami to unutra urediti, jedan dimnjak nam je
pao za vrijem potresa, druga tri smo morali sami skinuti jedan po
jedan", kaže Robert Borenić.
Uvijek užurban centar Zagreba danas je pusto groblje
dimnjaka.
Umjesto na krovovima dimnjaci se nalaze na podovima. Lijevo,
desno, gdje god se okrenete. Neki su pali za vrijeme potresa, a
dio je skinut jer su predstavljali veliku opasnost.
Bez svega je u potresu ostala i četveročlana obitelj Ivaci koja
nam je otvorila vrata svog stana. Sve je uništeno. Kroz hodnik se
jedva prolazi, u dnevnom boravku sjedi zid, a kuhinja se pomakla
za 10 cm. Iz Palmotićeve ulice preselili su se u Veliku Goricu
jer njihovo potkrovlje više nije siguran dom.
''Padalo je, živu glavu smo izvlačili. Nama su tri dimnjaka iznad
glave u spavaćim sobama. Imali smo sreću da su ti barem bili
obnovljeni pa nam se nisu srušili u spavaće sobe. Tada bi
katastrofa bila još i veća", kaže Ivica
Ivaci.
Straha nakon potresa teško se riješiti.
''E sad mi sve može pasti, može biti još jedan potres, jer su
stalna podrhtavanja. Fali mi moj dom, u velikoj Gorici smo i
to je daleko, ali u našem stanu je opasno i svašta se može
dogoditi", kaže Jan Ivaci.
U svoj dom se još dugo ne mogu vratiti. U njega sada useljavaju
radnici.
Prošetali smo do Trga. U najužem centru vrijeme kao da je
stalo. Na svakom su koraku dizalice i hrpe otpada, podsjetnici na
najjači potres u posljednjih 140 godina. Fotografija Ilice nakon
potresa obišla je svijet. Vjerojatno niste znali, ali fotograf je
- Nikola Grmoja.
"Snimljena je s balkona u Ilici samo nekoliko trenutaka nakon
potresa i postala je sinonim podrške Zagrebu. Dva tjedna poslije
ulica je malo živnula, a posljedice potresa itekako su vidljive",
kaže Mostovac Nikola Grmoja.
Iako je doba epidemije, život je stao pa sanacije ide
sporije. Neki Zagrepčani misle da su ulice već trebale biti
očišćene.
''Dva tjedna cigle nisu očišćene, sve stoji kao da je danas
potres bio. Prilično loše", govori Davor
Aničić.
Sjećate li se fotografije vlasnika s lopatom na uništenom
automobilu. Na njega se urušio dio krova i fasade na parkiralištu
u Ulici Jurja Žerjavića. Automobil i cigle su uklonjeni, a mi smo
razgovarali s vlasnikom.
"Auto je bio desetk dana pod ruševinama, onda sam počeo sam
otkopavati vozilo. Došlo je prometno redarstvo, pauk", priča
Robert Prugovečki.
Tog jutra po prvim procjenama uništeno je oko 25 tisuća
građevina. I stare zgrade u Centru grada i Katedrala i Sabor, i
Petrova bolnica, brojne crkve i škole, i Muzej za umjetnost i
obrt, i pošta, i kuće u Markuševcu, Čučerju i Kašini.
U međuvremenu je Ministarstvo graditeljstva predstavilo zakon o
obnovi zgrada, ali svi su se pobunili protiv njega od arhitekata
do povjesničara umjetnosti. Kažu da se ne poštuju pravila struke,
vlasnici stanova i kuća neće imati jednaka prava, iz zakona nije
jasno tko će imati, a tko ne prvo na obnovu i sporna im je javna
nabava koja bi se lako mogla pretvoriti u korupciju.
A Milan Bandić vodi svoju politiku i građane je
optužio za neodržavanje zgrada. Koliko je točni ljudi ostalo bez
doma još se ne zna, ali njih 485 živi u Cvjetnom naselju.
''Mi nastavljamo s pregledima, jedno 250-300 inženjera je na
terenu, a paraleno s tim se događaju razni lobiji dogovaranja i
pregovaranja", kaže Josip Atalić s Građevinskog
fakulteta.
Do sada su pregledali 7,5 tisuća građevina, imaju još
dvostruko toliko, što je još najmanje dva tjedna posla.
"Mi procijenjujemo kad maknemo sve duple da je zapravo oštećeno
oko 18 tisuća građevina", kaže Atalić.
Oštećeni su i grobovi na Mirogoju. Njih čak šest tisuća. Na
mnogima više nema nadgrobnih spomenika, križeva ni cvijeća.
Narušena je statika i četiri tornja na Crkvi Krista Kralja, nema
više ni skulptura, spomenika ni kipova. Arkade su danas
neprepoznatljive i opasne. Zanimljivo je da je njihova izgradnja
počela godinu dana prije zadnjeg velikog zagrebačkog potresa, ali
udar ih 1880. nije oštetio. 2020. nisu dobro prošle.
''Kroz dva kilometra arkada morali smo hitno ugraditi ogradu
budući da dijelovi arkada još uvijek padaju. Procjena svega
trajat će oko mjesec dana", kaže Patrik Šegota,
direktor Mirogoja.
Mira u Zagrebu neće biti još dugo. Nevjerojatno zvuči podatak
seizmološke službe. U ova dva tjedna Zagreb se zatresao 750 puta.
