Prvi put u sklopu izbora RTL donosi i „RTL Detektor“ – format u kojem debatu s našim urednicima i reporterima prate i stručnjaci iz područja teme debate. Pravni stručnjaci, kao i oni iz svijeta ekonomije i vanjske politike, analizirat će ono što je rečeno u debati.
U drugoj RTL-ovoj Debati koju je vodio Adrian de Vrgna razgovarali su HDZ-ov Nikola Mažar, Dalija Orešković iz koalicije SDP-a, Sandra Benčić iz Možemo!, Nikola Grmoja iz MOST-a i Ante Šušnjar iz Domovinskog pokreta.
Tema RTL Debate bilo je pravosuđe, a izjave naših gostiju u RTL Detektoru komentirala je prof. Zlata Đurđević.
Korupcija i pravosuđe
Sandra Benčić: "Hrvatski građani imaju najniži stupanj povjerenja u pravosudni sustav od svih europskih zemalja. Ili smo zadnji ili smo predzadnji, dakle na dnu ljestvice Europske unije."
"Hrvatski građani kontinuirano više desetljeća, a zadnjih godina se situacija i pogoršava, smatraju da u javnim tijelima i službama postoji visok stupanj korupcije te pokazuju izrazito nepovjerenje u rad pravosuđa ocjenjujući kvalitetu, učinkovitost i neovisnost sudova niskom", kaže prof. Đurđević te nastavlja:
"To potvrđuju brojna domaća i strana istraživanja i međunarodna rangiranja. Jedno od najvažnijih i najrelevantnijih za Hrvatsku kao države članice Europske unije su Eurobarometar i Pregled stanja u području pravosuđa u EU za 2023 (EU Justice Scoreboard) prema kojem je Hrvatska na začelju po percepciji neovisnosti pravosuđa. Prema EU Justice Scoreboard u Hrvatskoj u 2021., 2022. i 2023. godini 70 posto stanovništva doživljava neovisnost sudova i sudaca dosta lošom i vrlo lošom, a glavni razlog je uplitanje ili pritisak vlade i političara.“
Pregled stanja pravosuđa EU-a za 2023., Europska komisija, COM(2023) 309 final (slike 49 i 50) pogledajte OVDJE.
RTL Detektor:
Prema podacima Eurobarometra iz 2023. godine, Hrvatska je visoko na ljestvici percepcije društva o korupciji općenito. Detaljni pregled tog izvješća možete pogledati na OVOJ POVEZNICI.
Također, prema podacima Transparency Internationala, na ljestvici od 180 država prema Indeksu percepcije korupcije za 2023. godinu, Hrvatska je bila na 57. mjestu s 50 bodova. Transparency International Hrvatska navodi da smo prema tim rezultatima ostali na istoj razini kao i 2022. godine.
Prema Indeksu percepcije korupcije, istraživanju Transparency Internationala iz Berlina, najtransparentnije države u 2023. godini bile su Danska s 90, Finska s 87 te Novi Zeland s 85 bodova. Najkorumpiranije države bile su Sirija, Venezuela i Somalia.
Gledamo li samo Europsku uniju, Hrvatska se nalazi na začelju - osim nas lošije su Grčka s 49, Rumunjska s 46, Bugarska s 45 i Mađarska s 42 boda. Prosjek članica Europske unije je 64 boda, tako da Hrvatska zaostaje za 14 bodova. Zanimljivo je da u svom izvješću navode da je Hrvatska zabilježila rezultat kao i prethodne godine, a na globalnoj karti ima isti broj bodova kao i Malezija.
Detaljno izvješće pogledajte na OVOJ POVEZNICI.
Ljevica na čelu DORH-a
Nikola Grmoja: "Na čelu DORH-a su vam dulje bili ljudi koje je predložila ljevica, SDP, dakle Mladen Bajić i Dinko Cvitan, nego što je HDZ imao čelne ljude."
"Bajića je 2002. godine prvi put izabrala Vlada SDP-a, a nakon toga ga je 2006. i 2010. pa sve do 2014. godine dva puta birala Vlada HDZ-a. Dakle od 12 godina mandata na čelu Državnog odvjetništva, 8 godina ga je predložio i birao HDZ. Cvitana je 2014. godine za glavnog državnog odvjetnika izabrao SDP, ali je bio na vlasti do 2018. što znači da ga je prihvaćanjem godišnjeg izvješća potvrdila Vlada HDZ-a koja je 2016. godine došla na vlast", pojašnjava prof. Đurđević.
RTL Detektor:
Mladen Bajić je glavni državni odvjetnik postao 1. svibnja 2002. godine kada je na čelu Vlade bio Ivica Račan. Sabor je Bajića ponovo izabrao za glavnog državnog odvjetnika 2006. godine kada je na čelu Vlade bio Ivo Sanader (HDZ), te još jednom 2010. godine kada je na čelu Vlade bila Jadranka Kosor (HDZ). Na mjestu glavnog državnog odvjetnika bio je do 23. travnja 2014. godine.
Nakon Bajića, za glavnog državnog odvjetnika izabran je Dinko Cvitan koji funkciju preuzima 24. travnja 2014. kada je na čelu Vlade bio Zoran Milanović (SDP). Cvitan na toj funkciji ostaje do 24. travnja 2018. godine.
U travnju 2018. glavnim državnim odvjetnikom postaje Dražen Jelenić, u to vrijeme predsjednik Vlade bio je Andrej Plenković.
Naslijedila ga je potom Zlata Hrvoj Šipek i to 2020. godine, kada je na čelu Vlade također bio Andrej Plenković.
Sabor i raspravljanje o izvješćima
Dalija Orešković: "Hrvatski Sabor ne radi svoj posao. Mi smo u prošlom sazivu imali situaciju da Sabor nije raspravljao izvješća niti predsjednika Vrhovnog suda, niti glavne državne odvjetnice niti Povjerenstva o odlučivanju u sukobu interesa."
"Orešković kaže da Sabor nije raspravljao ta izvješća. Ja sam bila prva koja je to kritizirala", kaže prof. Đurđević. "Međutim, s tom informacijom treba pažljivo - oni godinu, godinu i pol dana ne bi raspravljali o izvješću, ali u konačnici jesu. Primjerice, izvješće za 2021. raspravljano je u veljači 2023. Nakon toga su malo ubrzali”, dodaje.
Broj zastupnika u tijelima
Dalija Orešković: "Kontrolu u pravosuđu bi trebali raditi drugi odnosno institucije, Državno sudbeno vijeće, Državno odvjetničko vijeće. E, tamo imamo podkapacitiran sustav u samom začetku, tamo imamo u oba tijela po dva saborska zastupnika s ulogom kontrole imovinskih kartica - koje se ne kontroliraju, sa zadatkom provođenja stegovnih postupaka sudaca i državnih odvjetnika i njihove smjene. Tu smo napravili loš model."
“Nije jasno kako politika misli promijeniti situaciju u pravosuđu ako gospođa Orešković s jedne strane ispravno poziva na odgovornost politike za stanje u pravosuđu, a s druge strane kritizira što dva zastupnika sjede u Državnom sudbenom vijeću. Vijeće se sastoji od 11 članova: 7 sudaca, 2 profesora i 2 saborska zastupnika. Dakle, suci imaju apsolutnu većinu”, kaže prof. Đurđević te dodaje da i Državnoodvjetničko vijeće ima 11 članova: 7 državnih odvjetnika, 2 profesora i 2 saborska zastupnika. Postupak izbora sudaca mora biti transparentan i pod lupom javnosti i politike, a o njima ne smiju odlučivati apsolutnom većinom sami suci“.
RTL Detektor:
Iz Izvješća Europske komisije (Justice Scoreboard 2023) proizlazi da u zapadnoeuropskim demokracijama i velikoj većini država članica EU sudbena vijeća predlažu kandidate za suce ili na drugi način sudjeluju u postupku izbora, a bira ih parlament ili izvršna vlast (slike 55-56 u izvješću). Isto tako politika ima odlučujuću ulogu. Izboru predsjenika vrhovnog suda (slika 57 u izvješću) i državnog odvjetnika (slika 62 u izvješću).
Pregled stanja pravosuđa EU-a za 2023., Europska komisija, COM(2023) 309 final, slike 55-62 možete pogledati OVDJE.
Sigurnosna provjera Turudića
Nikola Mažar: "Vlada ne provjerava nego SOA, koja je napravila tri sigurnosne provjere gospodina Turudića. I posljednja koja je bila prvoga nivoa - dakle najstroža - oni niti jednom u sigurnosnoj provjeri koja je trenutno važeća nisu pronašli niti jedan dokaz da je nešto sporno."
Tri provjere jesu napravljene, ali kako bi Turudić mogao postati uskočki sudac, a ne glavni državni odvjetnik, kaže prof. Đurđević koja pojašnjava:
"Zakon o državnom odvjetništvu propisuje da se za Glavnog državnog odvjetnika može imenovati osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika, a Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću kaže da se kandidati za glavnog državnog odvjetnika koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost moraju podvrgnuti postupku sigurnosne provjere, za što moraju dati i suglasnost, što je dao i gospodin Turudić. Turudić je zadnju provjeru prošao kao uskočki sudac 2019. godine, a nije je prošao kad je došao na Visoki kazneni sud jer se provjera traži samo za uskočke suce.“
Turudićeva provjera prije 5 godina je irelevantna za izbor njega kao glavnog državnog odvjetnika, nastavlja prof. Đurđević;
"Sigurnosna provjera se radila za obnašanje dužnosti uskočog suca, a Vlada je sada trebala zatražiti sigurnosnu provjeru za obavljanje dužnosti Glavnog državnog odvjetnika kako bi bila sigurna da predlaže Hrvatskom saboru osobu u pogledu koje ne postoje sigurnosne zapreke.
U odnosu na to što gospodin Mažar proziva predsjednika Milanovića, treba istaknuti da suce postavlja i razrješuje te vodi stegovne postupke Državno sudbeno vijeće, a ne ministar ili premijer. Ministar, ako je imao te informacije, mogao je pokrenuti stegovni postupak pred Državnim sudbenim vijećem. Međutim, krivnja je na sudstvu, Vrhovnom sudu odnosno tadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda.
Naime, Vrhovni sud daje odobrenje za tajne mjere praćenja SOA-e, što znači da su znali su rezultate Turudićevih tajnih mjera, i nisu pokrenuli stegovni postupak niti su to objavili javnosti. Međutim, zanimljivo je da Državno sudbeno vijeće nije izabralo Turudića za predsjednika Visokog kaznenog suda, a nije ga predložila niti tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za predsjednika Vrhovnog suda iako se najavljivao kao njezin kandidat, pa se može pretpostaviti da je odustala jer je saznala za rezultate SOA-inih mjera praćenja“ , kaže prof. Đurđević.
RTL Detektor:
Detalje o tome tko mora proći sigurnosnu provjeru i kada možete pogledati na OVOJ POVEZNICI.
Potpredsjednik Vlade Branko Bačić izjavio je 12. veljače 2024. o sigurnosnoj provjeri Turudića sljedeće:
"Još 2009. rađena je sigurnosna procjena koju je prošao i nakon toga je obnašao dužnost županijskog suca i predsjednika Županijskog suda u Zagrebu. Također je 2014. rađena sigurnosna procjena, kao što znate, tada je ravnatelj SOA-e bio sadašnji predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost, i on je prošao i tu procjenu. Prošao je i treću, 2019., i nikada u tom postupku ni na koji način nije iskazana sumnja o zadovoljavanju kriterija koje treba zadovoljiti sudac županijskog suda ili visokog kaznenog suda. Svejedno, kao što je to već nekoliko puta komunicirao predsjednik Vlade, on je prije donošenja odluke zatražio od SOA-e da mu za kandidata Turudića napravi svojevrstan rezime na temelju svih do sada obavljenih sigurnosnih procjena. Kako je ta procjena bila pozitivna, stečeni su uvjeti da Vlada predloži Turudića za glavnog državnog odvjetnika."
S obzirom na to da je naša stručna komentatorica prof. Đurđević navela da je sam ministar pravosuđa mogao reagirati ako je sigurnosna procjena pokazala nešto sporno oko Turudića, dodajmo i to da je tijekom 2014. godine ministar pravosuđa bio Orsat Miljenić. U to je vrijeme na čelu Vrhovnog suda bio Branko Hrvatin za kojeg naša stručna komentatorica prof. Đurđević također navodi da je mogao reagirati da je bilo što sporno.
Plenkovićeva smjena ministara
Dalija Orešković: "Što su rekli ustavni stručnjaci kada je Andrej Plenković smjenjivao ministre, iako takva ovlast nigdje ne postoji u zakonu i Ustavu RH?"
“Po ustavu, Vlada odgovara Saboru. Sabor jedini može izabrati i razriješiti ministra i premijera, a Plenković je na sjednici rekao - Pripremite ostavke. Dakle, javno je rekao da ih razrješuje prije nego što je Sabor donio tu odluku. Trebao je predložiti Saboru da ih razriješi", kaže prof. Đurđević.
Osvrnula se i na primjer premijera Tihomira Oreškovića za kojeg je pojasnila da je mogao biti premijer upravo zato što Vladu i premijera bira Sabor.
Hrvatska među prvima podržala osnivanje EPPO-a
Nikola Mažar: "Upravo ova Vlada RH među prvim članicama Europske unije odlučila je osnovati ured Europskog javnog tužitelja u RH."
“Istina, mi smo bili država članica Europske unije koja je bezrezervno podržavala osnivanje Europskog javnog tužiteljstva, na vrijeme smo donijeli implementacijski zakon, imenovali smo delegirane europske tužitelje i europsku tužiteljicu i bili smo zemlja primjer u odnosu na osnivanje i suradnju s tim supranacionalnim tijelom kaznenog progona, sve do nedavno", kaže prof. Đurđević dodajući da samo četiri države ne sudjeluju u europskom tužiteljstvu, ali da su dvije od njih podnijele zahtjev za priključivanjem – Poljska i Švedska.
RTL Detektor:
Godine 2019. Laura Kövesi imenovana je za prvu glavnu europsku tužiteljicu. EPPO počinje s radom 1. lipnja 2021. Tijekom prvih sedam mjeseci rada, EPPO je otvorio 576 istraga, s procijenjenom štetom za proračun EU-a od 5,4 eura milijardi kuna.
Više o povijesti EPPO-a pogledajte na OVOJ POVEZNICI.
EPPO ima svoje urede u 22 države članice koje imaju delegirane europske tužitelje. Središnja razina nadzire istrage i kazneni progon koje provode delegirani europski tužitelji na nacionalnoj razini, koji djeluju potpuno neovisno o svojim nacionalnim tijelima.
Više o tome pogledajte na OVOJ POVEZNICI.
Urede EPPO-a imaju Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska. Detalje o zemljama s uredima EPPO-a i tko su europski tužitelji po zemljama pogledajte na OVOJ POVEZNICI.
Ustavni sud optužio Milanovića
Dalija Orešković: "Izgovoriti - a to je rekao Andrej Plenković i to je rekao Miroslav Šeparović kao predsjednik Ustavnog suda - da je Zoran Milanović već prekršio Ustav, e to je udar na pravnu državu i to je zastrašivanje birača. I zbog toga treba i Andreja Plenkovića i kompletan HDZ, ali i predsjednika Ustavnog suda najoštrije osuditi. Zamislite da bilo koji sudac kaže da je netko kriv za kazneno djelo bez da je podignuta optužnica? E to je napravio Miroslav Šeparović."
"Ustavni sud ne vodi kazneni postupak pa tu ne vrijedi presumpcija nedužnosti, a osim toga presumpcija nedužnosti vrijedi sve do pravomoćno osuđujuće presude, a ne do optužnice“, pojašnjava prof. Đurđević.
“Ustavnopravni stručnjaci mogu dati svoje mišljenje da smatraju da je netko prekršio Ustav. Akademska sloboda govora, kao i sloboda medija i sloboda izražavanja političara su tri Ustavom zajamčena prava kao najveće demokratske vrijednosti“, dodaje prof. Đurđević.
'Lex AP'
Nikola Mažar: "Time smo ne samo, ja bih rekao, ušli u krug modernih i europskih država. Dakle mi imamo 30 država Vijeća Europe, od kojih 23 imaju stroži taj model, dakle gdje i novinari se kažnjavaju, i 7 imamo liberalnih."
“U toj presudi Bedat protiv Švicarske na koju se gospodin Mažar poziva, piše da 23 od 30 država Vijeća Europe ima zaprijećene kaznene sankcije i propisanu kaznenu odgovornost za svakoga tko prekrši tajnost istrage u slučajevima kada je istraga tajna, a ne da je u svima njima istraga uvijek tajna. I kod nas je istraga i prije najnovijih izmjena mogla biti tajna kada to propisuje Ustav, odnosno radi zaštite maloljetnika, državne tajne, osobe sa smetnjama, dostojanstva, privatnosti i dr., kao i radi osiguranja učinkovite istrage", kaže prof. Đurđević.
"Sada je istraga de facto tajna jer je propisano da sadržaj svih dokaza predstavlja tajnu, ali kazneno djelo ne postoji kada preteže javni interes, pravo obrane ili interesi žrtve", kaže prof. Đurđević te nastavlja:
"Stoga, policija prije podnošenja kaznene prijave mora procijeniti je li bilo u javnom interesu objaviti sadržaj određenog dokaza. Novinari su čuvari demokracije i zadaća im je da objavljuju podatke od javnog interesa, a to je sve što je opće dobro kojim se bave političari. Dakle sve što pripada u djelokrug poslova političara ili je relevantno za donošenje odluke građana o glasanju na izborima je javni interes", kaže prof. Đurđević.
Hrvatska visoko po broju političkih afera
Sandra Benčić: "Po pitanju visokopozicioniranih dužnosnika koji su upleteni u afere, da, tu jesmo, reklo bi se, malo prejaki."
“Republika Hrvatska je država Europske unije s daleko najvećim brojem visokih državnih i lokalnih dužnosnika (tri ministra - dva bivša ministra aktualne Vlade i jedan ministar nekadašnje vlade, ravnatelj Agencije za fondove EU-a i dva gradonačelnika) protiv kojih Europsko tužiteljstvo vodi kaznene postupke, što upućuje na nepostojanje ili nefunkcioniranje nacionalnih mehanizama kontrole upravljanja javnim novcem, od onih upravnopravnih i političkih do kaznenopravnih”, kaže prof. Đurđević.
RTL Detektor:
Protiv bivšeg potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede u HDZ-ovoj Vladi Tomislava Tolušića podignuta je optužnica EPPO-a. Također je podignuta optužnica i protiv bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU u HDZ-ovoj Vladi Gabrijele Žalac.
Nekadašnji ministar gospodarstva u Račanovoj Vladi Hrvoje Vojković trenutačno je pod istražnim radnjama EPPO-a. Optužnice su također podignute protiv gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića, te bivšeg gradonačelnika Velike Gorice Dražena Barišića.
Prema posljednjem godišnjem izvješću EPPO-a za 2023. Hrvati su podnijeli najviše prijava – njih čak 433. Slijedi Belgija s 221 slučajem, pa Njemačka sa 199. U godišnjem izvješću objavljena je i statistika za svaku zemlju koja pokazuje da je u Hrvatskoj u 2023. otvoreno 36 istraga, a procijenjena šteta iznosi 69 milijuna eura.
Cijelo izvješće EPPO-a možete pogledati OVDJE.
Tajne istrage
Ante Šušnjar: "Što se tiče AP-a, mi smo i do sada imali istragu tajnom."
"Nismo. Imali smo tajne izvide. Izvidi su tajni, a istraga je bila nejavna", kaže prof. Đurđević te pojašnjava:
"Nejavna istraga znači da javnost nije mogla biti fizički prisutna provođenju radnji u istrazi, ali podaci prikupljeni dokaznim radnjama nisu bili tajni, što znači da su se mogli prenositi drugim osobama ili medijima."
Ustavni sud
Ante Šušnjar: "Ustavni sud je po svojoj definiciji političko tijelo, ali je sastavni dio sudbene vlasti."
"To je netočno. Ustavni sud nije dio ni sudbene ni izvršne ni zakonodavne vlasti. On ne pripada niti jednoj grani vlasti, već je posebno ustavno tijelo koje pazi na poštivanje Ustava. Nije niti političko tijelo jer mora donositi odluke na temelju Ustava, međunarodnog prava i svoje sudske prakse, a ne diskrecijskom procjenom ili odlukom", kaže prof. Đurđević.
RTL Detektor tim
Naš RTL Detektor otkriva koje su činjenice kandidati u debati iznijeli točno, koje tvrdnje nisu istinite, a kojim informacijama treba postupati s oprezom.
Večerašnji RTL Detektor tim čine profesorica Zlata Đurđević te urednici i novinari Ines Čović-Pavišić, Katarina Dimitrijević Hrnjkaš i Maja Mahovlić.