- Blagi pad podrške HDZ-u koji je i dalje vodeća stranka uz blagi rast izbora SDP-a
- HDZ i koalicija desnog centra u prednosti pred SDP-om i koalicijom lijevog centra
- K. Grabar Kitarović na vrhu ljestvice odabira najpozitivnijih domaćih političara, Leko na drugom mjestu
- Karamarko i Milanović na vrhu ljestvice s najnegativnijim doživljajem među domaćim političarima
- Prosvjed branitelja i razgovori u Vladi RH, statistički izlazak iz recesije, gospodarska kriza u zemlji - najznačajniji događaj protekog mjeseca
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 1. i 3. lipnja, pokazuje nastavak trenda prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju. Pri tom se uočava trend smanjenja te prednosti koja je bila najveća u siječnju, za vrijeme predsjedničkih izbora, što je jedna od izravnih posljedica mobilizacijske snage HDZ-a.
Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinca) zabilježile nešto viši izbor (oko izbonog praga): Orah i Živi zid. Pri tom je vidljiv "zamor" izborne podrške obiju stranaka, dok su dvije "mlađe" liste (Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska), u uzlaznom trendu. To su ujedno i glavni nalazi ovomjesečnog redovitog istraživanja političkih preferencija u našoj zemlji.
(Foto: Cro Demoskop; građani bi u ovom broju izašli na izbore ako bi se sljedeći vikend održavali izbori za Hrvatski sabor)
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom lipnja (cijela
Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), na
ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio
30,2 posto glasova (prema 30,8% iz svibnja). U odnosu na
prošlogodišnji lipanj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora
od 7,3 postotnih poena (u lipnju 2014. godine HDZ je bilježio
izbor od 22,9%). S druge strane, stožerna stranka sadašnje
vladajuće koalicije, SDP bilježi izbor od 24 posto (prema 23,7%
prije mjesec dana, odnosno 19,6% u istom mjesecu prošle godine).
Pojava dviju novih lista, koje pratimo u posljednjih dva mjeseca (Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska) djelomično unose novu dinamiku na političkoj sceni, kako u odnosu prema dvjema najvećim strankama, tako i prema dvjema glavnim strankama izazivačima (Živi zid i Orah). Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile prohibitivnu klauzulu od 5 posto (uz spomenute HDZ i SDP, još i Orah prelazi izborni prag, dok mu je Živi zid vrlo blizo).
(Foto: Patrik Macek/Kristina Stedul Fabac/PIXSELL)
Uglavnom, Orah je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,5 posto (isto kao i prije mjesec dana), dok je Živi zid s izborom od 4,9 posto (u svibnju 6,1%) na četvrtom mjestu. Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2%), da bi se u posljednjih pet mjesečnih istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 10,4%). Ako se ima na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, bez jednog nositelja liste, izborni prag od 5%) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov finalni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka). To isto vrijedi i za neke nove liste koje se pojavljuju u istraživanjima.
Iza ove dvije skupine (HDZ i SDP; Živi zid i Orah) slijedi
skupina stranaka s izbornom podrškom od 2 do 3 posto. Ovu skupinu
predvodi Most nezavnisnih lista s izborom od 3 posto (2,1% u
svibnju), a slijede stranka Ive Josipovića, Naprijed Hrvatska s
2,6 posto (prije mjesec dana njegovatada još uvijek Nezavisna
lista bilježila je podršku od 1,1 posto). Tu su još HNS s izborom
od 2,2 posto (jednako kao i prošli mjesec), te HSS s 2,1 posto
(prije mjesec dana 2 posto). Zadnju skupinu stranaka čine one s
izborom manjim od 2 posto: HDSSB s 1,6%, HSP
1,1%, IDS 1,1%, HSLS 1,0%, HSP AS 1,0%, HKS 0,8%, Hrvatski
laburisti 0,8%, HSU 0,7% i NS Reformisti 0,7%. Sve ostale stranke
bilježe skupni izbor od 1,8 posto. Zabilježeno je i 13,2 posto
neodlučnih.
Na ljestvici s preferencijama koalicija (kakve se u ovom trenutku
pretpostavljaju da će biti i u izborima), stranke okupljene oko
HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog
centra s napomenom da se ta prednost blago smanjila u posljednjih
dva mjeseca. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS
bilježi izbor od 31,2 posto (prema 32,5% iz svibnja), dok je
koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 27,1
posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 26,4%). Slijede
stranačka lista Živog zida na trećem mjestu s 5,5 posto izbora
(isti rezultat kao i prije mjesec dana), dok je Orah s 4,8 posto
četvrti (u odnosu na prošlomjesečnih 6,2%). Most nezavisnih lista
na ovoj ljestvici bilježi izbor od 3,7 posto, a slijedi ga u
stopu i Josipovićeva stranka Naprijed Hrvatska s izborom od 3,6
posto. Slijedi HDSSB s izborom od 2,8%, Stranka Milana Bandića s
2,5%, Hrvatski laburisti 1,4%, NS Reformisti 1,0%, HKS 1,0% i HSP
0,7%. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,2 posto, uz 13,5
posto neodlučnih.
(Foto: Cro Demoskop)
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 29,2 posto (prema 31,3% iz svibnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 12,1 posto (prije mjesec dana 9,2%). Ivo Josipović je na trećem mjestu s izborom od 8,7 posto (jednako kao i prije mjesec dana), a slijedi Zoran Milanović s izborom od 6,3 posto (što je njegov najbolji rezultat još od prosinca 2012. godine). Slijedi Mirela Holy s 4,9 posto, Tonino Picula s 2,9%, Tomislav Karamarko 2,9%, Milan Bandić 2,4%, Ivan Vilibor Sinčić 2,3% i Boris Lalovac 2,2%.
(Foto: Cro Demoskop)
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva
lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od
pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav
Karamarko (32,8%) i Zoran Milanović
(31,8%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj
su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske
političare (10,8%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom
od 3,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih
osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (1,7%), Vesna Pusić (1,3%),
Radimir Čačić (1,1%), Nadan Vidošević (0,7%), Predrag Matić
(0,7%) i Ivo Josipović (0,6%).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, četiri su se
događaja izdvojila u odnosu na ostale: prosvjed
branitelja na Markovom trgu i u Savskoj, i početak
dogovora o rješenju (61,1%), statistički izlazak zemlje
iz recesije (10,7%), gospodarska kriza u
zemlji (5,4%), te vanjskopolitičke aktivnost
predsjednice Grabar Kitarović – posjeta Afganistanu i susret s
papom Franjom u Vatikanu (4%). Slijedi skupina
događaja/tema s izborom između 1 i 3 posto: dogovor o načinu
obilježavanja 20. obljetnice Oluje (2,7%), Presuda Vrhovnog suda
o kamatama za "švicarac" i ustavna tužba Udruge Franak protiv te
odluke (2,2%), filmska nagrada za film Zvizdan Dalibora Matanića
u Cannesu (1,9%), najava ukidanja ograničenja kretanja hrvatskih
radnika u EU (1,6%), te osnivanje nove stranke Naprijed Hrvatska
(1,1%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rijeđe od 1
posto.
(Foto: Cro Demoskop; ocjena rada Vlade)
Vlada RH je u ovom mjesecu velike političke napetosti povećala
razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 30 posto na
sadašnjih 34 psoto), dok vladinu politiku ne podržava 50,4 posto
građana (prema 55,4% iz svibnja), uz sadašnjih 15,5 posto
neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,25, u
odnosu na 2,18 iz svibnja.
Tako je zaoštravanje braniteljskog prosvjeda, ali i držanje Vlade u rješavanju napetosti vrlo vjerojatno poguralo i podršku Vladi, kao usotalom i doživljaj premijera Milanovića, i izbor njegove stranke i koalicije. Čini se da bi interes HDZ-a mogao biti postizanje čim skorijeg dogovora između branitelja i Vlade RH, kako bi se ispuhala ova pozornica za jačanje potpore javnosti Vladi, premijeru i stranci/kaoliciji na vlasti. U protivnom, a u susret turističke sezone, braniteljski bi prosvjedi mogli postatati ključni za izborni ishod (kao što su bili važni u izbornoj pobjedi u utrci za Pantovčak). Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,40 prema 3,37 iz svibnja. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, s ocjenom od 2,14 prošlo i najslabije u ocjenjivanju svojih građana.
