PROMETNI STRUČNJAK OPET UPOZORAVA: /

'Ministarstvo prometa vozi krivim smjerom. Ovo su 4 najštetnije odluke koje je donijelo!'

Image
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Prometni stručnjak Željko Marušić već dulje vrijeme upozorava na propuste u prometnom sustavu prozivajući pritom kao najodgovornije Ministarstvo prometa i ministra Olega Butkovića.

18.12.2016.
19:59
Hrvoje Jelavić/PIXSELL
VOYO logo

U svom najnovijem osvrtu, Marušić kaže da Ministarstvo prometa "vozi krivim smjerom", a kao četiri najveće pogreške, koje su neizmjerno štetne za Hrvatsku, navodi: suglasnost sa 'Superhik' poreznom reformom kojom poskupljuju novi automobili za 90 posto građana, odustajanje od vinjeta, branjenje štetnog 'statusa quo' u taksi-prometu te najavu gradnje brze ceste Žuta Lokva - Križišće umjesto autoceste A7. Marušićev komentar prenosimo u cijelosti:

Interesi moćnika ispred interesa građana

"Kad je nekome glavna dvojba hoće li za 50.000 kuna kupiti sat marke Rolex, Omega ili Breitling, kad u tome, živeći u paralelnom svijetu obilja i blagostanja, autističan na socijalno okruženje, vidi 'pametno raspoređivanje imovine', njegov je problem. Ali kad takav, dok prosječna starost automobila na našim cestama prelazi 13 godina (2010. bila je deset), konfuznom mješavinom ekoloških i vrijednosnih kriterija, zanemarujući sigurnosne i socijalne, očito gurajući interese EU moćnika, odluči poskupjeti 90 posto novih vozila kakva mogu kupiti građani iz realnog života, vrag je odnio šalu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na hrvatskim cestama u 2016., zaključno s petkom, poginule su 292 osobe, u usporedbi sa 333 iz istog razdoblja 2015., dakle 12 posto manje. Premda, uz malo sreće, godinu možemo zaključiti s najmanje poginulih ikada (dosad najmanje 308 u 2014., a lani 348), s time ne da ne možemo biti zadovoljni, nego se trebamo zabrinuti. Naime, proteklih se godina iz Hrvatske odselio golem broj hrvatskih građana, i to radno, dakle i prometno najaktivnijih, pa se izmijenila baza za izračun statistike smrtnosti na cestama, a pogotovo njena struktura te statistika više nije vjerodostojna, pogotovo usporedno s ostalim zemljama EU-a, gdje velik priljev radno i prometno aktivnog stanovništva čini prometne statistike lošijima od realnih. Premda je u protekle dvije godine prosječna starost osobnih vozila porasla sa 12 na 13 godina, to znači da je ove godine prosječni automobil na našim cestama proizveden 2003., a 2012. bio je 2002. Dakle, usprkos svemu, automobili su koliko-toliko sigurniji, aktivno i pasivno. Prosječna starost vozila kojima dolaze naši turisti (sloj građana nešto iznad prosjeka tih zemalja, jer ispodprosječni manje putuju) u dvije se godine smanjio s osam na sedam, pa je 2014. prosječni turist vozio automobil iz 2006., a proteklog ljeta iz 2009. Dakle znatno sigurniji. Te, usprkos svemu, dok će prosječna smrtnost na EU cestama u 2016. biti oko 50 poginulih na milijun stanovnika, realna će u Hrvatskoj biti oko 80, dakle 60 posto veća!

Image
KAKO ZAUSTAVITI DIVLJAKE KOJI UBIJAJU NA CESTAMA: /

Ugledni prometni stručnjak predlaže ovih 5 mjera

Image
KAKO ZAUSTAVITI DIVLJAKE KOJI UBIJAJU NA CESTAMA: /

Ugledni prometni stručnjak predlaže ovih 5 mjera

Porezne škare za pješake, bicikliste, mopediste...

Dok minister financija porezne škare, oštrim vrhom i čeličnim sječivom usmjerava prema hrvatskim pješacima, biciklistima, mopedistima i motoristima, koji sudjeluju sa 47 posto u ukupnom broju poginulih, a i prema ostalim sudionicima, a minister prometa to pasivno promatra, odnosno poreznu reformu ne uvjetuje boljicima za prometni sustav, suočeni smo s velikim problemom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako nevolja nikad ne dolazi sama, uslijedio je dodatni komplot nerazumnih odluka. Svi koji misle kako je skokovit porast turističkog prometa i zarade proteklih sezona rezultat samo naše pameti i poboljšanja turističke ponude, a ne prvenstveno američke politike, koja je napravila dar-mar na južnom i istočnom Mediteranu, rastjeravši turiste s nama konkurentskih tržišta, usmjerivši ih dijelom k nama, u teškoj su zabludi.

Svaka osoba koja kruh zarađuje na tržnici, izračunala bi kako nam je povišenje cestarine u ovom trenutku štetno, jer neće povećati, nego smanjiti ukupnu zaradu. I višestruko riskantno.

Po stoti put naglašavam (srećom je srušena tzv. monetizacije autocesta, izvjesno najštetniji 'deal' u hrvatskoj povijesti, jer bi rasprava bila passé), uvođenje vinjeta za autoceste, do konačnog rješenja - satelitskog nadzora i naplate cestarine na svim prometnicama, uz ukidanje godišnjeg paušalnog plaćanja pri registraciji, što je realno nakon 2025., neprocjenjivo je i višestruko korisno za Hrvatsku. Nažalost, svi argumenti malo koriste...

Image
Foto: Slavko Midžor/PIXSELL

Višestruke prednosti uvođenja vinjeta

Kad bi se barem shvatilo da bi, uz sve koristi za turizam, gospodarstvo, i smanjenje stradavanja, uvođenjem vinjeta, zbog povećanja prometa, bitno porasla vrijednost zemljišta i svih nekretnina u bližem i daljem okruženju od autocesta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve koncesije uz autocestu, od pumpnih stanica, ugostiteljskih i uslužnih objekata, do svega u postojećim i budućim gospodarskim zonama, nakon isteka postojećih ugovora, odnosno u novim aranžmanima, ugovarale bi se po višim cijenama. To bi nadomjestilo i uvelike nadmašilo 'gubitak' u primarnoj naplati, ako bi ga i bilo.

Istodobno, preusmjeravanjem prometnih tokova s nesigurnih dvosmjernih prometnica na sigurne autoceste (premda i njih treba doraditi, prvenstveno po pitanju zaštitnih barijera i ograda te posebice drenaže), broj ukupno stradalih u cestovnom prometu smanjio bi se, kratkoročno, 10 do 20 posto. Dugoročno i više. Prvenstveno jer bi 'nestale' tisuće pogibeljnih i prometno nepotrebnih pretjecanja svakodnevno, a bilo bi neusporedivo manje negativnih interakcija automobilskog i kamionskog prometa s pješacima, biciklistima, motoristima i mopedistima, koji najviše stradavaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Jeftin taksi spašava živote u prometu"

Po stoti put napominjem kako jeftin taksi spašava živote u prometu:

Novi modeli poslovanja i nove tehnologije ne mogu se zaustaviti, kao što su nestali telexi i telefaxi te svi koji su ih proizvodili i radili na njima, kao što umiru fotografske radnje, poslovi tipkačica, konduktera, klasičnih tajnica koje nazivaju i tipkaju...

Treba štititi zakon, ali gotovo cehovsko branjenje taksista u povlaštenom poslovnom položaju, kojeg sebično koriste desetljećima, nespremni za tržišnu utakmicu, pa preskupom uslugom bitno pogoršavaju sigurnost prometa i gospodarske tokove, potpuno je neshvatljivo i štetno za nacionalne interese", zaključuje u svome komentaru prometni stručnjak Marušić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo