Profesor političke ekonomije Kristijan Kotarski ističe da euro nije ni zlatna koka niti otrovna guja, kako je naslovio svoj rad.
"Neće biti čarobni štapić koji će riješiti naše strukturne probleme u mirovinskom ili zdravstvenom sustavu, ali neće niti biti nešto što će nas zakucati u dno i onemogućiti rad. Euro će ponuditi određene prednosti dugoročno koje daju gospodarstvu odskočnu dasku jer olakšava trgovinu investicija, uklanja valutni rizik, a usporedivost cijena je veća", rekao je Kotarski za RTL.
Tržište već pozitivno reagira
Najveća je prednost kod eura, kaže, trend pada kamatnih stopa, cijene po kojoj se država zadužuje, a onda posredno i poduzeća i kućanstva u Hrvatskoj.
"Danas sam gledao kao stoji cijena zaduženja u 17.15 sati. Desetogodišnja obveznica RH dolazi uz prinos od 3,1 posto, Slovenci plaćaju 2,1, Nijemci plaćaju 1,1, oni su zapravo sidro stabilnosti, imaju tu najnižu cijenu. Ali one države koje nemaju naznaku uvođenja eura imaju više, Mađarska gotovo devet posto, Rumunjska tu negdje Slovačka oko šest posto, Češka 4,5. Kada čovjek uzme u obzir da je naš javni dug 80 posto BDP-a, nije baš svejedno po kojoj cijeni ćemo refinancirati stare dugove, i ako imamo fiskalni deficiti u proračunu, po kojoj cijeni ćemo se zaduživati", kaže.
Dodaje kako tu vrte milijarde te da financijska tržišta valoriziraju naš smjer uvođenja eura. "Zapravo su već ugradili u cijenu zaduženja to da smo mi na tom putu", rekao je.
Vlada je trebala više uključiti potrošače i građane
Kazao je kako je dobra stvar da je Vlada prije nekoliko godina zacrtala taj strateški kurs, no ono što su mogli bolje napraviti jest uključivanje potrošačkih udruga i sprječavanje onoga što najviše plaši građane, a to je efekt zaokruživanja cijene.
"Slovenci su se dvije godine prije uvođenja eura već pripremali. Mi smo prekasno počeli. Imamo dosta slabe udruge za zaštitu potrošača, jedno pitanje koje je dosta bitno je to da su imali crne liste. Vi ste mogli kao udruga za zaštitu potrošača objaviti trgovce koji su recimo neopravdano digli cijenu za više od šest posto. Kod nas je dosta nejasno, ako potrošačka udruga to napravi, vas trgovac može tužiti, automatski potrošači će imati manje informacija kod koga da idu u kupnju", rekao je Kotarski.
Kaže kako je Vlada generalno malo novca alocirala potrošačkim udrugama, svega oko 100 tisuća eura, a one bi trebale biti te koje prate trgovce.
Unija ipak ima alate za borbu protiv krize
Na pitanje je li ovo nezgodan trenutak za uvođenje eura s obzirom na sve što se događa u svijetu, Kotarski kaže da prema eurobarometru većina građana podržava uvođenje eura, no kada se pitaju o tajmingu, većina će reći da nije pravo vrijeme.
"No euro će nam pomoći. Lakše je prebroditi krizu ako ste dio snažne monetarne unije, koja ipak ima nekakve alate za borbu protiv krize, premda su oni nesvršeni i ima prostora za razvoj daljnjih institucija. U svakom slučaju smatram da imamo problem malo s nesretnim faktorom, uvodimo euro taman kada dolazi na svjetskom tržištu poskupljenje koje nema apsolutno nikakve veze s eurom, ali će se euru atribuirati", rekao je.
Minimalna plaća danas 3750 kuna, a 1. siječnja će biti 497,71 eura
Sada kada znamo koji će nam biti tečaj, provjerili smo i kakve će nam biti plaće. Ako uzmemo prosječnu neto plaću u Hrvatskoj za travanj 2022., koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 7547 kuna, to bi značilo da će prosječna plaća u eurima biti 1001,66 eura.
Uzmemo li u obzir da je najreprezentativniji podatak za plaće medijalna neto plaća, ona je za travanj 2022. godine iznosila 6290 kuna. Ako taj iznos preračunamo u eure, to bi značilo medijalna neto plaća u iznosu od 834,83 eura. Minimalna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 3750 kuna, a kada to preračunamo u eure, dobivamo iznos od 497,71 euro.
U prvom tromjesečju 2022. godine, prosječna mjesečna neto plaća u Gradu Zagrebu iznosila je 8969 kuna, a kada to preračunamo u eure, dolazimo do iznosa od 1190,39 eura. Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća po zaposlenome u Gradu Zagrebu je najveća u usporedbi sa svim ostalim županijama. Tekst se nastavlja ispod oglasahttps://a81c62946e43101055b6f3f25fb12773.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina u Hrvatskoj za svibanj 2022. godine iznosila je 3048,46 kuna. Ako to preračunamo u eure po fiksnom tečaju konverzije, naši bi umirovljenici trebali dobiti iznos od 404,60 eura.
Dakle, magičnu brojku 1000 mogli bi prijeći samo oni čije se plaće kreću oko prosjeka, ali i oni koji rade na području Grada Zagreba. Svi ostali, odnosno većina građana Republike Hrvatske, morat će se zadovoljiti troznamenkastim iznosima na svojim platnim listama od 1. siječnja 2023. godine, kada i službeno umjesto hrvatske kune valuta u Lijepoj našoj postane euro.
