Prvog dana siječnja 2023. godine kune ćemo zauvijek zamijeniti eurom po tečaju 7,53, i to u vrijeme inflacije, rasta cijena benzina, ulja, brašna… I sada se svi pitaju, koliko će sve poskupjeti? "Isto su proživjeli naši susjedi Slovenci prije 15 godina kad su tolare zamijenili eurima. Najslavniji je primjer iz Slovenije što su frizerske usluge s uvođenjem eura poskupjele 42 posto pa sad svi misle da će frizura i u našim salonima biti 100 eura, premda treba biti pošten i reći da su im otada itekako porasle i plaće", navodi Mojmira Pastorčić u RTL Direktu.
Novinar Ivan Skorin pozabavio se iskustvima drugih pa je bio u slovenskoj mesnici, pekari, saznao koliko je kuglica sladoleda, a provjerio je i što se dogodilo kad je ukinut litavski litas, latvijski lat i estonska kruna.
"Posjetili smo Brežice. Predgrađe Hrvatske gdje i mesar Joža Zobarić reže skuplje odreske, konobarica Karla kuha skuplje kave, a Danijela peče skuplje bureke otkad više nema tolara", govori Skorin. Joža govori kako je sve poskupjelo. "Pa gledajte tisuću tolara preko puta ste dobili 10 piva, a sad dobijete samo tri", ističe. Zaposlenica u pekari Danijela Vučajnik govori kako su cijene morali dići te kako nije bilo druge.
Konobarica Karla Rujeh Vugrin tvrdi kako je sve postalo duplo skuplje. "Kad su još bili tolari, espresso je bio 90 tolara, a kad smo dobili euro bio je jedan euro, ali tada je jedan euro vrijedio 236 tolara", govori. Koliko je kuglica sladoleda koštala u tolarima više se nitko ni ne sjeća, sada je euro i 40 ili euro i pol, dakle otprilike kao i u Hrvatskoj.
Kako su prošli u Estoniji, Litvi i Latviji
Slovenija je prije 15 godina imala žestok prelazak, puno blaže su u euro ušle baltičke zemlje.
Estonija 2011., Latvija 2014. i zadnja prije Hrvatske, Litva 2015. Tada su u Estoniji trgovci izveli trik i najviše digli cijene prije uvođenja eura, u Latviji nije bilo značajne inflacije, tek se piše da su blagajnice u početku bile zbunjene i da su sporije vraćale sitniš, a šoferi sporije naplaćivali karte jer im je premalo izgledala kovanica od 20 euro centi. Ni u Litvi inflacija nije bila toliko velika koliko se strahovalo. Ali i Litva kao i davno prije, Njemačka, Belgija, Austrija, Grčka i ostale države prije uvođenja eura imale su ovo – euro starter kit, a vjerojatno će imati i Hrvatska.
Euro starter kit je početni paket eurokovanica svih osam apoena zatvorenih u plastičnu vrećicu. Cilj ovih kompleta prije svega je upoznati građane nacije koja će se pridružiti eurozoni s novom valutom. Drugi cilj je napuniti blagajne prije službenog uvođenja eura. Obično su ti kompleti dostupni u lokalnim bankama nekoliko tjedana prije promjene eura. Naravno, starter kit nije besplatan, nego ćete ga dobiti za kune u protuvrijednosti.
Jedino Hrvatska uvodi euro u vrijeme inflacije i rasta cijena
"Ali sve to i starter kitovi i baltičke ili slovenske konverzije su ustvari u hrvatskom ulasku u euro najmanje važni jer Hrvatska jedina od svih zemalja koje su ulazile u euro, ulazi u vrijeme inflacije, rasta cijena benzina, ulja, brašna", zaključuje Ivan Skorin u svom prilogu nu RTL Direktu.
Umirovljenicima jedva 400 eura
Sada kada znamo koji će nam biti tečaj, provjerili smo i kakve će nam biti plaće. Ako uzmemo prosječnu neto plaću u Hrvatskoj za travanj 2022., koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 7547 kuna, to bi značilo da će prosječna plaća u eurima biti 1001,66 eura.
Uzmemo li u obzir da je najreprezentativniji podatak za plaće medijalna neto plaća, ona je za travanj 2022. godine iznosila 6290 kunu. Ako taj iznos preračunamo u eure, to bi značilo medijalna neto plaća u iznosu od 834,83 eura. Minimalna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 3750 kuna, a kada to preračunamo u eure, dobivamo iznos od 497,71 euro.
U prvom tromjesečju 2022. godine, prosječna mjesečna neto plaća u Gradu Zagrebu iznosila je 8969 kuna, a kada to preračunamo u eure, dolazimo do iznosa od 1190,39 eura. Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća po zaposlenome u Gradu Zagrebu je najveća u usporedbi sa svim ostalim županijama.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina u Hrvatskoj za svibanj 2022. godine iznosila je 3048,46 kuna. Ako to preračunamo u eure po fiksnom tečaju konverzije, naši bi umirovljenici trebali dobiti iznos od 404,60 eura.
Dakle, magičnu brojku 1000 mogli bi prijeći samo oni čije se plaće kreću oko prosjeka, ali i oni koji rade na području Grada Zagreba. Svi ostali, odnosno većina građana Republike Hrvatske, morat će se zadovoljiti troznamenkastim iznosima na svojim platnim listama od 1. siječnja 2023. godine, kada i službeno umjesto hrvatske kune valuta u Lijepoj našoj postane euro.
