Svaki peti hrvatski umirovljenik korisnik je obiteljske mirovine koju je preuzeo nakon smrti bračnog partnera ili u manjem dijelu roditelja staratelja. Plenkovićeva vlada obvezala se da će intervenirati u model obiteljskih mirovina.
Povećanje za 13 posto?
Osim da bi ta mirovina mogla biti veća oko 13 posto, što sadašnjoj prosječnoj obiteljskoj mirovini od približno 2300 kuna dodaje oko 300 kuna, drugih detalja zasad nema. Obiteljska mirovina braniteljske populacije veća je od radničke i kreće se blizu 7000 kuna, a prima je oko 15 tisuća korisnika, piše Večernji list.
Model koji se temelji na uzajamnosti
Zastupnik iz umirovljeničkih redova Silvano Hrelja kaže da će sredinom listopada javno iznijeti svoj prijedlog novog modela, a novo rješenje primijenit će se od siječnja 2023. godine.
"Model će poći od osnovne postavke da se iznos obiteljske mirovine temelji na uplaćenim doprinosima. Uplate će biti temelj za ostvarivanje prava oba bračna partnera. Želim prezentirati model koji se temelji na uzajamnosti i ne prihvaća nikakvu preraspodjelu", prokomentirao je Hrelja.
"Svašta se može čuti i pročitati ovih dana, no ljudi moraju biti svjesni da osnovne mirovine nisu nasljedne te članovi obitelji mogu naslijediti samo jednu zadnju mirovinu koja se isplaćuje nakon smrti korisnika. Ovdje se radi o mirovinskom pravu koje počiva na osiguranju, a ne na imovini", kaže Hrelja.
Dvije mogućnosti
Dodaje kako bi u osnovi građani trebali dobiti dvije mogućnosti, jedna je da preuzmu mirovinu preminuloga u određenom postotku, a druga da zadrže svoju mirovinu uz određeni obiteljski dodatak.
Obiteljska mirovina po drugim zemljama ide od 50 posto u Bugarskoj i Rumunjskoj, 54 posto Francuskoj, Italiji i Slovačkoj 60 posto do najviših 85 posto u Poljskoj. U svim državama članicama obiteljsku mirovinu prima nadživjeli bračni drug, no u nekim zemljama na popisu nasljednika su i razvedeni bračni drug, roditelji, izvanbračni partneri, djeca, unuci te u pojedinim zemljama braća i sestre.
