Usprkos koronakrizi, vrijednost mirovinske štednje raste. Prema najnovijim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, krajem srpnja je na računima četiriju obveznih mirovinskih fondova bilo deponirano 127,6 milijardi kuna, što je 7,5 milijardi više nego krajem prošle godine, piše Novi list.
Time vrijednost budućih mirovina većine trenutno zaposlenih u Hrvatskoj nastavlja rasti. Najvećem dijelu njih, ušteđevina je od početka godine narasla za 4,7 posto, što je daleko bolje od lanjskih prinosa, koji su iznosili svega jedan posto.
Taj porast ušteđevine od 4,7 posto dobilo je 94 posto članova obveznih mirovinskih fondova koji su po automatizmu svrstani u kategoriju B. U kategoriji A, vrijednost ušteđevine u prvih sedam mjeseci ove godine narasla je za čak 8,5 posto, dok su najlošije prošli svi u kategoriji C, a to su, opet po automatizmu, oni koji imaju najviše pet godina do odlaska u mirovinu. Njima je prinos na štednju svega 0,3 posto.
Najstariji radnici na gubitku
Oni su zapravo na gubitku, jer su potrošačke cijene samo u srpnju skočile za 2,8 posto, što znači da im je inflacija odavno pojela njihov prinos na ušteđevinu, ali i smanjila njenu realnu vrijednost.
Za razliku od njih, ostali štediše su na dobitku, zahvaljujući uglavnom rastu cijena dionica poduzeća, u koje su mirovinski fondovi ove godine uložili 20,2 posto prikupljene štednje. Najveće su to investicije mirovinskih fondova u proteklih sedam godina, a uglavnom se ulažu u dionice novcem iz kategorije A.
Novac iz kategorije C ne smije se ulagati u dionice, jer su one rizične, pa se preusmjerava u državne obveznije, koje su sigurnije, ali daju manje prinose. Mirovinski su fondovi u njih ove godine uložili 64,5 posto cjelokupne ušteđevine u svim kategorijama. U kategoriji C uloženo je 90 posto ušteđevine.
Dvosjekli mač
Iako se čini da je najstariji korpus radnog stanovništva uskraćen za veće mirovine ziheraškom politikom mirovinskih fondova, na koju su zakonski prisiljeni, ulaganja u dionice su zapravo mač s dvije oštrice. Koronakriza je pravi primjer za to. Lani je poslovanje mirovinskih fondova bilo loše, jer su prinosi u svim kategorijama bili oko jedan posto, upravo zbog pada vrijednosti dionica na burzama. No, kategorija C je imala najviši prinos od 1,15 posto, upravo zato jer su državne obveznice nastavile držati vrijednost.
No, pojavio se drugi problem. Kamate na državne obveznice su trenutno na najnižoj razini u povijesti, zbog čega diljem svijeta padaju prinosi mirovinskih fondova. Hanfa objašnjava da to navodi fondove da sve veći udio štednje ulažu u poduzeća koja smatraju obećavajućima. No, četiri obvezna mirovinska fonda u Hrvatskoj žive u neznanju što će biti s dionicama i burzama u budućnosti, pa se ziheraški drže obveznica.
A što je s inflacijom?
Hanfa navodi da se štednja u obveznim mirovinskim fondovima, unatoč svemu, isplati. Naime, prosječni prinosi za kategoriju B su iznosili oko 5,5 posto godišnje. U kategoriji A štednja je godišnje uvećavana u prosjeku za 7,6 posto, a u kategoriji C za 4,8 posto. Vrijedi podsjetiti da je ovakav oblik mirovinskog ulaganja uveden prije 19 godina. No, u Hanfi ne govore jesu li u svoj izračun ubacili i inflaciju. Ona je u proteklih 20 godina bila niža od mirovinskih prinosa, ali će ih ove godine posebno ugroziti, jer je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveća u posljednjih osam godina.
