SLUČAJ PODIGAO PRAŠINU /

Prilika da na brz način dođu do novca pod krinkom brige za građane? Ministarstvo financija nam je otkrilo prati li što se događa u Italiji

Image
Foto: Goran Stanzl/Pixsell

'Iako takva politika i donesene odluke pozitivno utječu na snižavanje inflacije, nedvojbeno je i da imaju negativne posljedice koje se, prije svega, odražavaju s jedne strane na smanjenje dobiti koju središnje banke uplaćuju u nacionalne proračune dok se s druge strane povećavaju aktivne kamatne stope za potrošače', napisali su iz Ministarstva

19.8.2023.
16:14
Goran Stanzl/Pixsell
VOYO logo

Otkako je Europska središnja banka (ECB) krenula podizati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju, porasle su i takozvane 'deposit facility' - stope po kojima poslovne banke mogu depozite na velike viškove likvidnosti držati kod središnjih banaka. To znači da banke mogu zaraditi više novca na manje rizičan način nego što je slučaj prilikom kreditiranja građana i poduzeća. 

Problem je, međutim, u tome što banke tu svoju blagodat nisu odlučile iskoristiti kako bi, primjerice, povećale kamate na depozite svojih štediša, što je u pojedinim EU članicama potaknulo rasprave, pa i konkretne mjere.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nedavni slučaj koji je uzburkao prašinu bila je najava talijanske vlade, da će oporezivati neto prihod od kamata. To su španjolska, mađarska, češka i litvanska vlada poduzele još prošle godine, baš kao i Hrvatska, koja je prošle godine banke obuhvatila porezom na ekstraprofit.

POGLEDAJTE VIDEO: 'Skupo, skuplje, Hrvatska': Pitali smo strance planiraju li opet ljetovati kod nas. 'Probao bih nešto drugo'

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Razmatramo niz mjera'

Na naš upit, prate li trenutna zbivanja u Italiji i namjeravaju li inicirati kakve dodatne korake ili poreze, iz Ministarstva financija kažu:

"Ministarstvo financija Republike Hrvatske unazad nekoliko mjeseci kontinuirano, na razini zemalja članica europodručja, potiče raspravu u odnosu na posljedice koje su uslijedile nakon odluka koje su donesene u području monetarne politike Eurosustava. U prvom redu vezano za povećanje tzv. deposit facility rate tj. stopa po kojoj se ukamaćuje višak likvidnosti koji poslovne banke drže kod središnjih banaka, što će rezultirati značajnim povećanjem dobiti u bankarskom sektoru u 2023. godini.

Image
TKO ŠTEDI, BAŠ MU I NE VRIJEDI /

Ušteđevina Hrvata veća od 30 milijardi eura: Vlada štedišama opet nudi ulaganje, time žele stisnuti banke

Image
TKO ŠTEDI, BAŠ MU I NE VRIJEDI /

Ušteđevina Hrvata veća od 30 milijardi eura: Vlada štedišama opet nudi ulaganje, time žele stisnuti banke

Iako takva politika i donesene odluke pozitivno utječu na snižavanje inflacije, nedvojbeno je i da imaju negativne posljedice koje se, prije svega, odražavaju s jedne strane na smanjenje dobiti koju središnje banke uplaćuju u nacionalne proračune dok se s druge strane povećavaju aktivne kamatne stope za potrošače.

Iako monetarna politika nije u nadležnosti Ministarstva financija ni Vlade Republike Hrvatske, analiziramo situaciju te razmatramo niz mjera, uključujući i one iz područja porezne politike kako bi navedene negativne posljedice takvih odluka iz područja monetarne politike imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana", kažu u Ministarstvu financija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Briga za građane ili prilika za brzu zaradu?

Iako je većina poreza usmjerena prema bankama osmišljena kao jednokratna ili privremena mjera, ulagači upozoravaju da treba voditi računa o posljedicama takvih odluka, odnosno da ovakvi porezi - ako nisu dobro osmišljeni - mogu uništiti više vrijednosti nego što bi trebali prikupiti.

Dobar primjer toga je Španjolska čiji je porez na dobit banaka doveo do pada vrijednosti njihovih dionica za čak deset posto, a nešto slično dogodilo se i nakon najave talijanske vlade - dionice banaka oštro su pale, zbog čega je talijanska vlada ipak preinačila svoju izvornu odluku te će u konačnici bankama "uzeti" manje novca nego što je isprva namjeravala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da stvar bude još gora, dosadašnja praksa pokazala je da ovakvi dodatni porezi nisu potaknuli banke na promjene u ponašanju. Dapače, oduzimanjem dijela profita banke su imale manju dobit od planirane, pa je diskutabilo kako bi ih nešto takvo moglo potaknuti da povećavaju kamate na štednju. Odnosno, postavlja se pitanje, je li ovo tek prilika da vlade na brz način dođu do novca pod krinkom brige za građane?  

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo