Građani Hrvatske u bankama na štednji imaju više od 30 milijardi eura. No, taj novac uglavnom jede inflacija jer su kamate na štednju niske ili posve beznačajne. Europska središnja banka u borbi protiv inflacije podiže kamatne stope, no kamate na štednju u bankama taj trend ne prate. Stoga Vlada planira građanima ponuditi isplativiju opciju - ulaganje u trezorske zapise.
"Općenito nemam povjerenja u takve stvari. Ako moram birati između dvoje, onda bih ipak izabrala državu", kazala je za RTL Zagrepčanka Stela.
Isto misli i Suljo iz Sesveta kada kaže: "Banke nisu naše, a država je naša."
'Naši građani najradije štede ili ulažu u beton'
Ekonomist Damir Novotny smatra dobrom idejom omogućiti građanima da investiraju u državne vrijednosne papire.
"Naši građani najradije štede ili ulažu u beton (nekretnine). Nemamo drugih vidova ulaganja, vrlo skromna je ponuda vrijednosnih papira, tako da ideja da se ponuda građanima kratkoročni vrijednosni papiri, trezorski zapisi nije loša. Hoće li to prisiliti banke na podizanje pasivnih kamatnih stopa, to je malo vjerojatno", kazao je Novotny za RTL Danas.
Ministar Primorac već se jednom zadužio kod građana, ne zato što državi treba novca, nego zato što je izdanom državnom obveznicom s godišnjom kamatom od minimalno 3,25 posto građanima omogućio veći povrat nego banke. Ta ponuda je u ožujku izazvala veliki interes građana. Sudjelovalo je oko 43 tisuće građana koji su upisali nešto više od 1,3 milijarde eura.
Banke igraju nisko - ne daju veće kamate...
No, taj je iznos još uvijek kap u moru štednje Hrvata koji u bankama imaju više od 30 milijardi eura na koje gotovo i da nema kamata. U Vladi očekuju da bi ponuda novog kratkoročnog ulaganja u državu stvorila konkurenciju na tržištu i navela banke da podignu kamate na štednju.
Već je sama najava, čini se, urodila plodom jer će PBZ od 20. kolovoza na šestomjesečnu oročenu štednju nuditi kamatu od 1,5 posto. No, veliki broj Hrvata uopće nema dilemu gdje investirati.
"Nemamo što ulagati. Možemo sebe uložiti, a nas neće nitko", kaže Sesvećanin Suljo.
"Jedino u što investiram je u ženu i djecu", dodaje drugi građanin.
... ali zato visoko dižu kamate na kredite
U isto vrijeme, zbog povećanja kamata na kredite, banke u 2023. bilježe rekordnu dobit. Treba li im Hrvatska, poput Italije, uvesti porez na ekstraprofit?
"Vlada ne bi smjela ići nikako u tom smjeru, to rade populističke vlade, ali nikako ne vlade koje dugoročno razmišljaju o stabilnosti financijskog sustava", smatra Novotny.
Ministar je zasad bliže opciji poticanja banaka na djelovanje državnim vrijednosnicama. Hoće li se uvesti i dodatno oporezivanje, ovisit će o tome hoće li i druge članice Europske unije slijediti talijanski primjer.
POGLEDAJTE VIDEO: S ušteđevinom Hrvata u bankama može se izgraditi 80 Peljeških mostova
