BRUXELLES - Rekordno niska razina proračunskog deficita i pad javnog duga u prošloj godini najvažniji su razlozi, kažu analitičari, zbog koji je u ponedjeljak Europska komisija preporučila izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP).
"Na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, Komisija preporučuje zatvaranje Postupka prekomjernog deficita za Hrvatsku i Portugal", objavila je danas Komisija. Ako Vijeće EU-a prihvati preporuku Komisije, broj zemalja u EDP-u past će na četiri s 24 koliko ih je u tom postupku bilo 2011.
Preporuka Komisije za izlazak Hrvatske iz EDP-a zahvaljuje se pozitivnim trendovima u javnim financijama.
"Prošle je godine zabilježena izuzetno niska razina proračunskog manjka, ispod svih očekivanja, što je, dakako, pridonijelo i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a, osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Hrvatska je prošle godine smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015. Uz to, javni dug pao je lani po prvi put nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.
"Treba, ipak, reći da su ta poboljšanja bila cikličke prirode, odnosno da su se temeljila na većim proračunskim prihodima uslijed dinamičnijeg, iznad očekivanog rasta gospodarstva, dok strukturni problemi i dalje ostaju, prvenstveno po pitanju dugoročne održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava“, kaže Šantić.
Hrvatska je u EDP-u od siječnja 2014., a Komisija je svoju preporuku o izlasku Hrvatske iz te procedure danas objavila u okviru proljetnog paketa Europskog semestra u kojem je objavila i ekonomske preporuke za svaku zemlju članicu na temelju ocjene nacionalnih programa reformi.
"To je dobar poticaj, za očekivati je da će Hrvatska, ukoliko se politički rizici dodatno ne rasplamsaju, zabilježiti i poboljšanje kreditnog rejtinga“, kaže Šantić.
Posljednjih mjeseci sve tri najvažnije svjetske rejting agencije – Standard&Poor's, Moody's i Fitch – povećale su svoje preporuke za rejting Hrvatske s 'negativnih' na stabilne. No, sam rejting Hrvatske i dalje se kreće ispod investicijske razine.
"Izlazak iz Procedure proračunskog deficita važan je i iz aspekta početka pregovora o pristupanju Hrvatske eurozoni, o čemu se u posljednje vrijeme sve više priča, a što za malo gospodarstvo, kao što je hrvatsko s visokim stupnjem euriziranosti, ima značajan utjecaj na dugoročni potencijal gospodarskog rasta“, zaključuje Zdeslav Šantić.
U ovoj se godini očekuje nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama. Prema proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, hrvatski deficit bi se ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a, uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, dok bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto.
Javni dug trebao bi u ovoj godini pasti na 81,9 posto BDP-a s prethodnih 84,2, a iduće bi godine mogao skliznuti na 79,4 posto. Rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema procjenama Komisije, mogao bi ove godine iznositi 2,9 posto, isto koliko i lani.
EK uputila Hrvatskoj pet reformskih preporuka
U prvoj preporuci, koja se ponešto razlikuje od prošlogodišnje upravo zbog izlaska iz EDP-a, Komisija traži nastavak fiskalne politike u skladu sa zahtjevima preventivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu, to jest zadržavanje srednjoročnih proračunski ciljeva u 2018. godini.
Preporučuje se da se do rujna ove godine pojača proračunsko planiranje i višegodišnji proračunski okvir, uključujući i jačanje neovisnosti i mandata Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela zaduženog za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. U sklopu prve preporuke traže se i prvi koraci u uvođenje poreza na imovinu na temelju vrijednosti njezine vrijednosti. Također se traži jačanje okvira za upravljanje javnim dugom, uključujući godišnje dopune strategije za upravljanje dugom.
Druga preporuka uključuje obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima.
U trećoj preporuci Komisija traži ubrzanje reforme obrazovnog sustava te poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle, posebice starijih radnika, niskoobrazovanih i dugotrajno nezaposlenih
Kao četvrtu preporuku Komisija navodi smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi kako bi se poboljšala efikasnost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. U konzultacijama sa socijalnim partnerima treba uskladiti okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama.
U petoj preporuci traži se ubrzanje privatizacije državnih poduzeća i ostale državne imovine i poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima, zatim znatno smanjenje administrativnih troškova za poduzeća, uklanjanje restrikcija koje otežavaju pristup i praksu reguliranim profesijama te profesionalnim i poslovnim uslugama. Također se traži poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava, posebice smanjenje trajanja građanskih i trgovačkih predmeta.
Stručnjaci Europske komisije koji su radili na sastavljanju preporuke kažu da se one nisu puno mijenjale u posljednje dvije godine, jer dosad nije bilo velikog pomaka u njihovu ispunjavanju.
