U strahu nastalom zbog slučajeva trovanja gaziranim pićima i panike koja se širila porukama na društvenim mrežama, moguće je da neki ljudi prilikom ispijanja takvih pića osjete tegobe koje nisu stvarne, već su na psihičkoj bazi. Upravo je to psihogena reakcija koju je jutros u izjavi za medije spominjao ministar zdravstva Vili Beroš.
"To je stanje kad se ljudi poistovjećuju s drugim osobama i događajima te autosugestivno umišljaju da imaju istu reakciju kao ti drugi ljudi, iako je u stvarnosti zapravo nemaju," objašnjava prof. dr. Darko Marčinko, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb za 24sata.
Ističe da se to u psihijatriji zove adhezivna, odnosno, površinska identifikacija te da su ljudi kod takve reakcije "fokusirani na crno-bijelo mišljenje i pritom pojačano naglašavaju problem koji suštinski nemaju".
"Dakle, vežu se uz fenomen s kojim zapravo nemaju nikakve veze," pojašnjava prof. dr. Marčinko.
U ovom je trenutku ključno spriječiti panične reakcije, a da bi se to postiglo potrebno je gledati širu sliku koja je slojevita i uključuje samo istinite informacije, a njih, pak, može dati samo detaljna analiza i relevantne institucije, naglašava psihijatar.
Također upozorava da se vodi računa o izvorima informacija. Društvene mreže, naime, u ovakvim situacijama mogu biti izvor opasnih i neprovjerenih vijesti koje dodatno otežavaju cijelu priču te osjetljive ljude mogu dovesti u negativna emocionalna stanja poput straha i anksioznosti.
POGLEDAJTE VIDEO: Beroš: 'Trovanja u Zagrebu mijenjaju situaciju. I Božinović je zabrinut. Je li sve sabotaža? I o tome se može razmišljati'
