- Predsjednica Republike iz Mađarske je oštro kritizirala politiku Vlade prema izbjeglicama. Nakon sastanka zemalja Višegradske skupine Mađarska, Poljska, Slovačka i Češka su složne: čvrsto ćemo braniti zelenu granicu od izbjeglica i strogo kontrolirati njihov ulaz. Kontrolu mađarsko-hrvatske granice pojačavaju zajedničkim policijskim i vojnim snagama. I predsjednica Grabar-Kitarović poručuje da je i ona za jaču kontrolu granice. Smatra da je Hrvatska "pala" na ispitu čuvanja granice, a novinarima je još jednom obrazložila i zašto.
"Svejedno je tko je na mađarskim granicama, mađarski policajci ili njihovi saveznici. Nije poanta zatvaranju mađarske granice koja neće biti zatvorene, nego samo zelena granica, odnosno ilegalni granični prijelazi. Poanta je da Hrvatska ne kontrolira svoje granice, to je ono što tražim od samog početka. Nema nikakve potrebe da se nekontrolirano ulazi u Hrvatsku, i mi bismo trebali kontrolirati svoju zelenu granicu. Zato nemojmo ovo gledati kao neprijateljski akt prema Hrvatskoj ili prema bilo kome, već samo kao štićenje Schengenskih granica i primjenu schengenskih principa koje Hrvatska koja želi ući u Schengen, prilično loše primijenjuje. Prilično smo se loše prikazali u cijeloj ovoj krizi, kada je riječ o kontroli ljudi u prijelazu zelene granice", poručila je Grabar-Kitarović.
"Razgovarala sam sa stručnjacima, s ljudima u hrvatskim Oružanim snagama, i rekli su mi da imaju i tehničke i druge mogućnosti da se granica puno čvršće nadzire i da se dolazak ljudi koji ulaze preko kukuruzišta i livada, usmjeri na legalne granične prijelaze. Srbija nije u ratu, nema potrebe da se u Hrvatsku ulazi nekontrolirano. Čak i u vrijeme Domovinskog rata i rata u BiH, uvijek se kontroliralo tko ulazi u državu. I kad smo bili prva zemlja prihvata, kontrola je bila puno veća nego sada, kada se suočavamo s migrantskim valom koji definitivno ima svoju humanitarnu komponentu koju ne poričem, ali sa sobom nosi i sigurnosni ugroz i opasnosti i činjenicu da su među njima i mnogi ekonomski migranti. Što će se dogoditi kada Njemačka počne vraćati te ljude? Mi već sada trebamo misliti o tom problemu", poručila je predsjednica.
Završio sastanak skupine V4 i Hrvatske u Mađarskoj
(Foto: AP)
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u petak je na završnoj konferenciji summita zemalja članica Višegradske skupine i Hrvatske rekla da je petoro predsjednika održalo dva dana vrlo bitnih razgovora, o temama koje određuju budućnost ne samo njihovih država, nego i europskog kontinenta – od klimatskih promjena, preko energetike i migracija do sigurnosti i stabilnosti cijelog prostora jugoistočne Europe.
Kazala je da su se u razgovorima ponovila stajališta o velikim očekivanjima od prosinačke konferencije o klimi u Parizu, istaknuvši kako se procjenjuje da će u godinama koje dolaze milijuni ljudi napuštati svoje domove upravo zbog klimatskih promjena i ocijenivši da je zato posljednji trenutak za hvatanje u koštac s mnogostrukim problemima vezanim uz klimatske promjene.
(Foto: AP)
"Energetsko povezivanje naših država u našem je interesu jer je energetska učinkovitost i energetska neovisnost o jednom ili dvama izvorima plina ili nafte bitan čimbenik nacionalne sigurnosti i političke stabilnosti svake države te gospodarstva i standarda građana", nastavila je hrvatska predsjednica.
"Držim da bismo izgradnjom LNG terminala na Krku što je moguće prije i povezivanjem sa zemljama Višegradske skupine, ali i onim u sklopu inicijative Baltik-Jadran, doveli do toga da svoje zemlje učinimo neovisnima od mogućih manipulacija zatvaranjem dotoka plina ili manipulacijama cijenama ne samo energetski, nego i gospodarski, politički i na svaki drugi način", rekla je.
Na summitu je potvrđeno zajedničko stajalište da je migracijska kriza dugoročna i višeslojna, da će se s njom Europska unija boriti još godinama i da je treba rješavati dugoročno i sveobuhvatno, u duhu solidarnosti.
Ponovila je već poznate teze da s humanitarne strane treba pokazati ljudsko lice onima kojima pomoć i zaštita doista treba, odnosno izbjeglicama koji bježe pred ratom, da će EU trebati izdvajati više sredstava za izgradnju i održavanje izbjegličkih kampova u zemljama prvog prihvata – Turskoj, Jordanu, Libanonu - u kojima će migrantima biti omogućeni uvjeti dostojni ljudskog življenja, da će trebati prije svega snažno osigurati vanjske granice EU, osobito granicu između Turske i Grčke, te da će biti nužno već u zemljama prvog prihvata odijeliti izbjeglice od ekonomskih migranata koji ne bježe, već žele živjeti bolje.
"Nitko nikome na ovom svijetu ne odriče pravo na bolji život, ali je činjenica da ni Europska unija, a ni države zastupljene na ovom sastanku, nemamo kapacitete primiti sve te ljude", naglasila je Grabar-Kitarović.
Mađarski predsjednik Janos Ader na konferenciji za novinare posebno je istaknuo kriminalnu stranu migrantske krize, napomenuvši kako je krijumčarenje ljudi postalo iznimno unosan posao, pri čemu se nekoliko stotina kriminalaca proteklih mjeseci obogatilo na tuđoj muci i nesreći.
"To nije u redu. To svakako moramo mijenjati", rekao je, napomenuvši kako će pritom iznimno važna biti suradnja policijskih i sigurnosnih službi različitih zemalja.
(Foto: AP)
Češki predsjednik Miloš Zeman u osvrtu je ukazao na činjenicu da je sastav, odnosno struktura izbjeglica vrlo upitna, ustvrdivši da još nije provedeno ispitivanje o tome koliko je među izbjeglicama političkih migranata, a koliko je džihadista.
"Postoji mnogo krivotvorenih sirijskih dokumenata, a uočljivo je kako je među izbjeglicama mnogo mladih i zdravih ljudi, dobro opskrbljenih novcem i tehničkim novitetima poput i-phonea, koji su napustili članove svoje obitelji u ratnim područjima, što baš nije dokaz njihove osobite hrabrosti.
(Foto: AP)
Slovački predsjednik Andrej Kiska usredotočio se na pitanje energetske povezanosti, rekavši da su se dogovorili da je veća povezanost potrebna, ali da svaka zemlja ima pravo odabrati vlastitu kombinaciju energenata koja joj najviše odgovara.
"Posebno sam naglašavao kako zelena, čista energija ne smije ugroziti u tržišnom smislu naše države i tvrtke. Ako i dobivamo sredstva koja možemo uložiti u zelenu energiju, to moramo činiti obazrivo, imajući u vidu da neke tvrtke izdvajaju goleme iznose upravo za nabavu energije", rekao je Kiska.
Također je istaknuo potrebu unutareuropske solidarnosti, kako se Europa ne bi opet razdvojila na Europu istoka i zapada, misleći na stare i nove članice EU-a.
"Nažalost, neki ljudi na stare članice Europe gledaju kao na bankomat – kad nam treba pomoć, tražimo je od njih, a sad kad našu pomoć i potporu trebaju naši partneri, mi to nismo u stanju učiniti. To ne smije biti naša poruka, trebamo uvijek razmišljati kako rješavati problem na razini EU-a", istaknuo je slovački predsjednik.
Na kraju se novinarima obratio poljski predsjednik Adrzej Duda, istaknuvši da problem izbjeglica ne mogu rješavati pojedine zemlje u koje oni dolaze, ustvrdivši da je "to europski problem koji treba rješavati na europskoj razini i da nije u redu da se on prepušta onim zemljama članicama koje su na udaru migrantskih valova".
"Zaštita granica Europske unije iziskuje razrađenu, djelotvornu zajedničku politiku rješavanja migracijske krize", kazao je Duda.
