Iako smo dobrano zagazili u proljeće, zima se u naše krajeve vratila u velikom stilu. Dok je Uskrs bio relativno topao i suh, kao i uskrsni ponedjeljak, u utorak se velik dio Hrvatske probudio okovan snježnim pokrivačem, a jaki vjetrovi na obali uzburkali su more. O ovom prodoru hladnog zraka sa sjevera pisalo se ovih dana, no kao da smo svi, zajedno s prirodom, ostali iznenađeni povratkom zime.
Snijeg pada u unutrašnjosti, naročito u gorju gdje vladaju zimski uvjeti vožnje, a HAK poziva na oprez. Prema prognozama očekuje ga se i nekoliko desetaka centimetara u brdskim predjelima. Na Jadranu, pak, jaka bura na Kvarneru i u Istri, dok na jugu zemlje jugo polako okreće ponovno na buru, što stvara opasnosti na cestama i probleme u pomorskom prometu. Zbog toga su u Istri i na sjevernom alarmu upaljeni crveni, a u ostatku Dalmacije te u Lici i Gorskom kotaru narančasti meteoalarmi. Dokad će sve ovo trajati i koliko dugo ćemo "uživati" u zimi u travnju, upitali smo RTL-ova meteorologa Doriana Ribarića.
"Ovo je jedan kratki prodor hladnoće. Oborine samo danas, već večeras u principu sve prestaje, možda će malo duže potrajati na jugu zemlje kako ta fronta bude odmicala. Puhat će bura, a samim prolaskom fronte bit će olujnih i orkanskih udara. Sutra ide razvedravanje, ta bura će raspuhati sve. Bit će vjetrovito, ali sunčano i onda četvrtak i petak postupno toplije, a onda vikend primjeren proljeću. Tako bi se moglo nastaviti idućeg tjedna, ali u proljetno vrijeme prilike su dosta promjenjive, pa ne možemo ništa dugoročno prognozirati", otkrio je Ribarić Net.hr-u.
Dorian Ribarić
KAOS OD VREMENA: U Zagrebu cijelu noć bjesnila snježna oluja, a pada i dalje. Navečer će temperatura još pasti! HAK ima važnu poruku za vozače
Razmazila nas je blaga zima
Meteorolog kaže kako su ovakvi prodori uobičajeniji u ožujku, negoli u travnju, no priroda nema kalendar. Dodaje kako nas je razmazila blaga zima, a napose iznadprosječne temperature u proteklih nekoliko dana. Ipak, koliko god snijeg u travnju bio iznenađujuća pojava, ove su godine stručnjaci uočili jasan obrazac. "Ovaj prodor je jedan obrazac kakav smo imali na sjevernoj hemisferi cijelu ovu zimu; iznadprosječna toplina i onda jedan kratak, hladan prodor. Tako se to češće manifestiralo, kako kod nas, tako i u Europi i diljem svijeta", tvrdi Ribarić.
Da ne bi bilo novih, neugodnih vremenskih iznenađenja, upitali smo i kakvo će vrijeme biti do kraja travnja. "Ovaj mjesec bi trebao biti kao i svaki drugi – iznadprosječno topao. Takav će biti i ovaj, bez obzira na ovaj hladan prodor. Nije isključeno da se još jedan ovakav hladan prodor može dogoditi, ali tek u drugom dijelu mjeseca, no manji su izgledi za to, mala je vjerojatnost", uvjerava Ribarić.
Galerija
Ekstremni prodori sve češći
Nekako je dojam da se vrijeme promijenilo proteklih godina te da su sve češća toplija razdoblja potkraj ožujka te kišoviti i vjetroviti proljetni mjeseci. I Ribarić tvrdi da se klima promijenila, iako to brojke ne pokazuju.
"Ožujci jesu iznadprosječno topli zadnjih godina. Pomakla se malo granica najhladnijih dana, ali ne vidi se gubitak nekih mjesečnih obilježja. Možda se to malo promijenilo. Jednostavno su ti ekstremni prodori hladnog zraka i ekstremne topline češći i onda nam to više ostaje u pamćenju od samog prosjeka mjeseca. Sada će ovaj hladni prodor svima ostati u pamćenju zbog šteta koje će nastati u poljoprivredi, ali sam mjesec će vrlo vjerojatno biti iznadprosječno topao. Trend je da će zime biti sve blaže i sve toplije, što ne isključuje ovakve prodore. Dapače, u toplijoj klimi će ovakvi prodori biti češći, ali bi snježnih dana trebalo biti manje, no te bi epizode onda trebale biti intenzivnije", smatra meteorolog.
No, i vrijeme je u cijelom svijetu "poludjelo". Posljednjih se godina sve češće govori o utjecajima klimatskih promjena i globalnom zatopljenju. Ribarić smatra da to možda nije uzrok ove nenadane hladnoće te napominje kako bi trebalo sagledati širu sliku.
"Samo jedan prodor hladnoće ne možemo promatrati u kontekstu klimatskih promjena, to gledamo na bazi od 30 godina. Nama se klima definitivno promijenila u zadnji šezdesetak godina. Već imamo novu i staru klimu, gdje su nam Zagreb i Split porasli u prosječnoj temperaturi za stupanj ili stupanj i pol. Osobito je to izraženo u ljetnim mjesecima, dok su proljeća i jeseni manje sklona promjenama. No, baš po ovakvim prodorima se vidi neka veća učestalost", zaključuje meteorolog Ribarić.
