Prema Zakonu o javnoj nabavi od 1. srpnja prošle godine svi javni naručitelji hrane za svoje kuhinje (škole, vrtići, bolnice, vojarne, učenički, dječji i starački domovi...) kao kriterij nabave, uz najnižu cijenu dobavljača, trebali bi uzimati i tzv. kratki lanac opskrbe koji podrazumijeva što kraći put hrane od proizvodnje do stola.
Time se uz smanjenje transportnih troškova ujedno smanjuje i zagađenje okoliša, a na stolove bi trebali stizati što svježiji proizvodi, a prednost daje malim, lokalnim proizvođačima poput obiteljskih gospodarstava, piše Novi list.
Poticanje socijalno odgovorne javne nabave
U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako kriteriji za to tek trebaju biti izrađeni, a čelnike središnjih tijela državne uprave zadužit će se da javnim naručiteljima iz svog djelokruga preporuče primjenu tih kriterija u postupcima javne nabave hrane.
"Što veći socijalni standardi kod proizvodnje, i što manji ukupni troškovi – neki su od kriterija koje i Europska komisija promovira kroz poticanje socijalno odgovorne javne nabave. S danas aktualnim Zakonom o javnoj nabavi i kriterijima koji su u izradi, Hrvatska se pridružila klubu članica EU-a koje već primjenjuju takvu praksu, a riječ je o 17 država", kažu u tom ministarstvu.
U Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u čijoj je nadležnosti 67 domova socijalne skrbi, primjerice, već poštuju kratki lanac opskrbe. Ondje navode da su lani iz sredstava državnog proračuna za potrebu nabave hrane potrošili oko 43,6 milijuna kuna, pri čemu putem postupaka objedinjene javne nabave (za nabavu mesa i osnovnih potrepština poput brašna, ulja i tjestenine) godišnje realiziraju oko 16 milijuna, a preostalu hranu ustanove socijalne skrbi nabavljaju pojedinačno putem postupaka jednostavne nabave od dobavljača u okolici (kruh, svježe mlijeko, jaja i slično).
"Kratki lanac opskrbe poštuje se u skladu s mogućnostima"
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja lani su iz državnog proračuna za troškove subvencionirane prehrane studenata potrošilo 159,86 milijuna kuna. Za Novi list u tom su ministarstvu kazali da javnu nabavu samostalno provode studentski centri i drugi pružatelji usluge prehrane, te primjenjuju kratke lance nabave kako bi se u studentskim menzama posluživala hrana domaćih proizvođača.
U Gradu Rijeci, u čijoj su nadležnosti vrtići i škole, kažu za Novi list da u gradu i bližoj okolici nema proizvođača hrane koji su sposobni opskrbljivati sve škole i vrtiće pa je nemoguće u potpunosti poštovati kratki lanac opskrbe. Ipak, za vrtiće se hrana u najvećoj mjeri nabavlja od lokalnih proizvođača – dobavljača, dok su za škole koje imaju vlastitu kuhinju, njih tri, lani sklopljeni ugovori s dobavljačima od kojih je 69 posto lokalnih proizvođača – dobavljača.
"Škole smatraju da se načelo kratkog lanca opskrbe poštuje, u skladu s mogućnostima. Sva se hrana nabavlja direktno od proizvođača ili dobavljača koji ju dostavlja direktno u školu. Iako, škole ne uvjetuju dobavljačima način nabave robe", kazali su u Gradu Rijeci.
Mali poljoprivrednici još ne mogu konkurirati
U Udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava 'Život' ističu kako se cijena još uvijek smatra najvažnijim kriterijem u natječajima, pri čemu mali poljoprivrednici niskim cijenama velikih proizvođača ne mogu konkurirati.
"Naši proizvodi ulaze u velike trgovačke lance, ali do vrtića i škola, domova ne možemo, budući da traže cijene ispod naših proizvodnih. Naše cijene nisu visoke, ali veliki proizvođači si uvijek mogu priuštiti niže", kažu u toj udruzi.
