Nakon skoro dvije godine pregovaranja i usuglašavanja socijalnih partnera - Ministarstva rada, sindikata i poslodavaca - uskoro će u jednomjesečnu javnu raspravu biti pušten prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu (ZOR). Do kraja srpnja prijedlog bi se trebao vratiti Vladi na stol, a na jesen biti poslan u saborsku proceduru. Do konca godine Hrvatska bi trebala dobiti izmijenjeni i dopunjeni ZOR s nizom novina poput ograničavanja rada na određeno vrijeme, proširenja mogućnosti dodatnog rada te reguliranja platformskog rada, rad od kuće i na daljinu. Predviđeno je i produljenje ostanka u radnom odnosu i nakon 65. godine života.
Pod pritiskom EU rokova odustalo se od izrade novog ZOR-a
Izmjene i dopune ZOR-a inicirane su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) za koji je Hrvatska iz EU već dobila inicijalnih 800 milijuna eura, te direktivama EU o transparentnim uvjetima rada i pomirenju radnih i privatnih dimenzija radnika.
Što su o predloženim izmjenama i dopunama ZOR-a uoči javne rasprave za Net.hr rekli u jednoj sindikalnoj središnjici, Nezavisnim hrvatskim sindikatima, možete pročitati OVDJE.
O istome smo upitali i Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP). Tamo ističu da su, kao i sindikati, svoje prijedloge promjena radnog zakonodavstva iznijeli još pokraj kolovoza 2020. godine te da je neko vrijeme prevladavalo raspoloženje da se ide u izradu posve novog ZOR-a. No, kažu u HUP-u, Ministarstvo je, pritisnuto vremenskim rokovima NPOO-a, odlučilo zaustaviti proces donošenja novog Zakona o radu te je socijalnim partnerima dostavilo prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a s rokom za očitovanje od dva tjedna.
''Nakon toga je održano samo osam sastanaka Radne skupine, a HUP je poslao konstruktivne komentare i na prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a na 50 stranica, od kojih su, moramo to naglasiti, tek neki uzeti u obzir'', kazali su nam u HUP-u.
'Nedostatak vizije da se pomaknemo sa začelja EU-a'
Poslodavci ističu kako postoje neke stavke u prijedlogu izmjena i dopuna ZOR-a kojima su zadovoljni, ali u cjelini smatraju kako čitav proces odražava veliku društvenu nesklonost reformama i nedostatak vizije da se hrvatsko gospodarstvo pomakne sa začelja EU-a.
''Prije svega, Ministarstvo nije konzistentno u onome što želi urediti – prvotno je i opetovano najavljivalo kako će se izmjene i dopune postojećeg ZOR-a raditi samo zbog provedbi mjera iz NPOO-a i implementiranja dviju EU direktiva, no unatoč tome u izmjene i dopune ZOR-a stavlja izmjene koje nisu predviđene NPOO-om ili direktivama. Ovdje prvenstveno mislimo na nove administrativne obveze za poslodavce, kao što je imenovanje dodatnih osoba za zaštitu dostojanstva ili traženja od državnih tijela da poslodavcima izdaju potvrde o nekažnjavanju radnika i potvrde da se protiv njih ne vodi kazneni postupak. Možemo razumjeti i poziciju države da želi ograničiti kratkoročne i uzastopne ugovore o radu na određeno. No, onda se prijedlog izmjene Zakona mora fokusirati isključivo na uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme, a ne i na prve ugovore o radu na određeno vrijeme čime ograničava sve poslodavce i radnike koji dogovore sklapanje ugovora o radu na određeno'', kažu u HUP-u.
Manjak radne snage iziskuje veću fleksibilnost
Također smatraju da je zbog značajnog nedostatka radne snage (zbog ''demografskih trendova'') nužno omogućiti znatno veću fleksibilnost i radnicima i poslodavcima.
''To znači da bi poslodavci imali mogućnost brzog i jednostavnog prilagođavanja uvjetima poslovanja, dok bi radnicima izravno bilo omogućeno bolje usklađivanje privatnog i poslovnog života'', kažu.
U HUP-u nam kažu kako u predloženim izmjenama i dopunama ZOR-a pozitivne promjene vide u segmentu uređenja ugovora o radu na određeno vrijeme gdje je ''država ipak prepoznala potrebu za uvođenjem iznimki od zabrane sklapanja više od tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme''. A iako se predlaže povećanje dobne granice za prestanak radnog odnosa sa 65 na 68 godina, u HUP-u kažu kako je ''donekle pozitivno što se predviđaju olakšavajući uvjeti za otkazivanje ugovora o radu osobama između 65 i 68 godine života (bez otpremnine i otkaznih rokova)''.
''No, ove mjere neće biti potpune dok se ne izbriše obveza poslodavca da pridobije suglasnost radničkog vijeća za otkazivanje radnicima starijima od 60 godina života. Naime, poslodavci, u pravilu, neovisno o opravdanosti razloga za otkaze, neće dobiti takve suglasnosti pa će se one morati nadomještati u sudskim postupcima'', objašnjavaju u HUP-u.
U izvanrednim okolnostima 70 posto minimalne, ne prosječne plaće
Prepoznato je, kažu, i uređenje rada na izdvojenom mjestu rada na način da može biti povremeni rad od kuće i trajniji oblik rada na daljinu, ali da pritom treba osigurati da pravila zaštite na radu kod takvih oblika rada ne budu otegotne.
''Uvedene olakšavajuće mogućnosti za poslodavce u izvanrednim okolnostima, kao što je mogućnost smanjene naknada za rad na 70% prosječne plaće i mogućnost upućivanja radnika na rad od kuće bez izmjene ugovora o radu do 30 dana. Iako je ovo korak u dobrom smjeru, potrebno je još rasprave o tome je li ova naknada previsoka jer u tim trenucima poduzeće ne radi pa ne može ostvarivati prihod. Primjerice, u Sloveniji je u takvim slučajevima propisana naknada u iznosu od 70% minimalne plaće. Smatramo dobrom promjenom i da je prepoznata supsidijarna odgovornost digitalnih platformi za rad u pogledu radnikovih prava čime se izbjegavaju moguće zlouporabe', kažu u HUP-u.
Ipak, iz HUP-a poručuju da su i usprkos navedenim pozitivnim stvarima, daleko od zadovoljstva takvim statusom zakonskoga okvira.
''Budući da je Hrvatska prema podacima Eurostata u prošloj godini bila ispod prosjeka u korištenju ugovora o radu na određeno vrijeme (u kategoriji radnika od 15 – 64 godine prosjek EU27 je 12%, a RH je 11,8%) i dalje čvrsto stojimo iza toga da nema potrebe prekomjerno ograničavati sve poslodavce i radnike koji dogovore sklapanje ugovora o radu na određeno takozvanim ''objektivnim razlozima'' koji bi trebali ostati samo kod sklapanja uzastopnih ugovora'', ističu.
'Besmislene obveze' za zaštitu dostojanstva radnika
Besmislenim drže i uvođenje dodatnih administrativnih obveza za poslodavce iz područja zaštite dostojanstva radnika.
''Primjerice, zahtijeva se imenovanje dodatne osobe za primanje pritužbi u vezi zaštite dostojanstva kod poslodavaca s više od 75 radnika i da te dvije imenovane osobe moraju biti različitog spola, kada je to moguće. Još je veća besmislica vezano uz područje zaštite djece i maloljetnika, predviđena obveza poslodavca da od nadležnih tijela traži potvrde jesu li njegovi zaposlenici i kandidati za posao osuđivani za kaznena djela odnosno da li se protiv njih provode kaznena djela. Ne bi li bilo svrsishodnije da umjesto toga država radnicima omogući da takve potvrde mogu samostalno zatražiti od nadležnih tijela i da ih predaju poslodavcima kada za to imaju potrebu'', pitaju se u HUP-u.
Poslodavce smeta i prijedlog članka po kojem se kolektivnim ugovorom mogu ugovoriti posebna, odnosno dodatna prava za članove sindikata, poput božićnice i regresa.
''Ovakvim se idejama izravno diskriminiraju zaposlenici po tome jesu li u sindikatu ili nisu i nije sasvim jasno što se time pokušava postići. Ne treba ni napominjati da je Ustavni sud slična zakonska rješenja prijašnjih godina već ukidao'', napominju.
Od donošenja zadnjeg ZOR-a pojavilo se osam novih oblika rada
Na koncu, odgovarajući na naše pitanje jesu li predložene izmjene i dopune ZOR-a adekvatne ekonomskoj situaciji i stanju na tržištu rada, u HUP-u su kazali da je suvremeni Zakon o radu, kakvog imaju gospodarski razvijenije države EU, nužan preduvjet razvoja Hrvatske i prilagodbe gospodarstva uvjetima rada koji su se bitno promijenili od donošenja posljednjeg ZOR-a 2014. godine.
''Zadnjih godina, a posebno posljednje dvije, tri pandemijske godine, svjedoci smo promjena načina rada, gdje je pandemija izravno ubrzala neke procese koji su prvenstveno zbog globalizacije i tehnoloških dostignuća na tržištu rada bili prisutni već neko vrijeme. Rad na daljinu, ali i veće razumijevanje balansa privatnog i poslovnog su samo neki primjeri. Postoji i niz novih, različitih, oblika rada koje nismo poznavali prije samo koju godinu. Europska komisija ih je trenutno prepoznala čak devet, među kojima imamo primjerice, platformski rad, dijeljenje poslova ili zaposlenika, povremeni rad ili rad preko vaučera. Međutim, kada je 2014. donesen postojeći ZOR , na hrvatskom tržištu rada postojao je samo jedan od tih devet novih oblika rada'', napominju u HUP-u dodajući kako ne vjeruju da će predložena rješenja rezultirati modernim zakonodavnim okvirom.
Stoga, pozivaju Vladu i Ministarstvo rada da žurno pokrene proces izrade posve novog, suvremenog ZOR-a, kao osnovnog preduvjeta gospodarskog i društvenog razvoja zemlje i u skladu s hrvatskim realitetom i potrebama.
