Jedan od ključnih razloga zašto sve poskupljuje je taj što su poskupili energenti. To su već osjetili vozači jer je cijena goriva počela toliko rasti pa je vlada već drugi put u posljednja tri mjeseca ograničila cijenu na benzinskim postajama. Da stvar bude gora, najavljeno je i poskupljenje struje, ali i plina koji bi najviše trebao skočiti. Važan je to energent za domaće stanovništvo, jer se na njega grije 650.000 kućanstava, a važan je i za industriju.
Gospodarstvenici su to već osjetili na svojoj koži, dok su građani mirni. Ali samo do 1. travnja, odnosno do kraja sezone grijanja. Nakon toga građani bi mogli ostati na milost i nemilost tržišta. Ljudi su u strahu zbog neizvjesnosti, te je još mnogo neodgovorenih pitanja. Stoga smo odlučili odgovoriti na neka od pitanja kako bi građani bili što pripremljeniji na ono što ih čeka.
1. Koliko je plin poskupio firmama?
Cijene plina koje je Zagrebačka plinara - opskrba ovog mjeseca poslala dijelu svojih poslovnih rezultirala je najavom - tužbe. U Zagrebu se potroši 60 posto plina, kutinska Petrokemija potroši još 25 posto, a ostatak potroši cijela Hrvatska. Drugim riječima, kućanstva u Hrvatskoj potroše 20 posto plina, a ostatak otpada na industriju.
Plin je sada skuplji u prosjeku oko 400 posto. No nisu na muci samo gospodarstvenici, nego i javni sektor. Tako tvornice, škole, bolnice, ali i restorani te frizeri dobivaju uvećane račune. Bolnicama diljem zemlje, pa tako i KBC-u Zagreb, stigli su astronomski računi za plin. Najveća bolnica u zemlji tako treba podmiriti račun koji je narastao za čak 375 posto. No, primjerice u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu, poskupljenje nisu ni osjetili, jer su ranijim ugovorom definirali fiksnu cijenu. Poskupljenje je velika opasnost i za poljoprivrednike, jer je kutinska Petrokemija, zbog poskupljenja plina, povećala cijenu svojih umjetnih gnojiva za 200 do 300 posto.
2. Kada će i ljudima poskupiti plin?
Kako smo naglasili, građani su mirni do 1. travnja do kada traje sezona grijanja. Prirodni plin u Hrvatskoj koristi nešto više od 651.000 kućanstava. Od toga 563.000 kućanstava kupuje plin po reguliranim uvjetima, odnosno putem javne usluge opskrbe plinom, dok preostalih 88.000 kućanstava kupuje plin prema tržišnim uvjetima. Poskupljenje plina potvrdio je i ministar energetike Tomislav Ćorić kazavši da će do travnja "doći do određene korekcije cijena".
3. Koliko će poskupiti plin za građane?
Prema procjeni Udruženja opskrbljivača i distributera plinom, cijena prirodnog plina za građane od 1. travnja bila bi oko 43 do 44 eura za megavatsat (MWh). U odnosu na sadašnjih 19 eura/MWh, to bi bilo povećanje od dva do tri puta.
Većina kućanstava nalazi se u tarifnom modelu TM2 s godišnjom potrošnjom plina u rasponu od 5.001 do 25.000 kilovatsati (kWh), a prosječna godišnja potrošnja plina kućanstava u Hrvatskoj je oko 11.000 kWh. Uzimajući u obzir taj podatak te procjenu Udruženja distributera i opskrbljivača plinom da bi od 1. travnja cijena plina mogla biti 44 eura/MWh, ugrubo izračunato računi za plin bi nakon poskupljenja u prosjeku bili veći za 2750 do 3000 kuna na godišnjoj razini. Prosječna obitelj već sad godišnje potroši u prosjeku 4875 kuna na plaćanje računa za plin, a prema najcrnjem scenariju nakon 1. travnja taj bi trošak mogao skočiti na čak 8625 kuna. Ministar Ćorić je nedavno izjavo kako ne treba dizati paniku jer da sigurno neće doći do skoka cijene od 100 posto.
4. Zašto raste cijena plina?
Kao što smo i navikli do sada, zbog igre velikih na globalnoj razini ispaštaju građani. Priča o astronomskim cijenama plina samo je odraz onoga što se posljednjih mjeseci dogodilo na europskom i svjetskom tržištu. Mnogi smatraju kako je početak ove plinske, a i šire energetske krize u Europi, počeo sredinom prošlog desetljeća kada je Europska unija, nakon prve ukrajinske krize, odlučila preporučiti opskrbljivačima da "smanje" s dugoročnim ugovorima o opskrbi plina s ruskom državnom energetskom kompanijom Gazprom.
Koliko je to pogodilo Gazprom govori podatak da su prošle godine ostvarili rekordnu dobit. Podsjetimo, Gazprom je najveći ponuđač zemnog plina na svijetu, i po vlastitim tvrdnjama raspolaže nalazištima s najvećim zalihama plina i u Rusiji i na našem planetu, a za njega radi čak pola milijuna zaposlenika.
Veliki dio opskrbljivača se prebacio na kratkoročne ugovore i plin su počeli nabavljati na "burzi", a u jeku nove krize oko Ukrajine i spora oko otvaranja ruskog plinovoda Sjeverni tok 2 u Njemačkoj, cijene plina u Europi su eksplodirale. Nakon godina relativno stabilnih cijena plina od oko 20 eura po megavatsatu, u ožujku prošle godine na referentnom nizozemskom čvorištu TTF cijena je porasla na 30 eura i potom je krenula "u nebo" - u rujnu je bila na 80 eura, početkom listopada skočila je čak do 119 eura, a vrhunac je bio potkraj prosinca s cijenom od 180 eura za megavatsat. No, nakon toga je cijena ponovno pala i početkom siječnja je bila 71 euro, a otada se kreće u rasponu od 70 do 90 eura.
5. Tko je kriv za poskupljenje plina?
Kao što naveli, sve je počeli nakon što su se veliki europski opskrbljivači i distributeri plina od dugoročnih ugovora s dobavljačima okrenuli tržištu. "Imam dojam kao da su se svi europski operatori i opskrbljivači malo zaigrali s tržištem energije, vjerujući da će na tom tržištu zaraditi. Oni će možda i zaraditi, ali će finalnu cijenu platiti kupci kroz skupi plin. Pojednostavljeno, Europa se odlučila na trgovanje plinom preko burze, umjesto dugoročnih ugovora koji su do tada bili na snazi. Iz današnje perspektive, to se čini kao, blago rečeno, ne baš mudra odluka“, rekao je energetski stručnjak s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta Igor Dekanić..
"EU je bio protiv dugoročnih ugovora jer su rekli da se onda stvara monopol prodavatelja. No, sada su jako dobro prošle one tvrtke koje su sklopile dugoročne ugovore s Rusijom, u slučaju da su dobro pogodile cijenu. Jer, Rusija vrlo precizno isporučuje duge ugovore", rekao je Dekanić i napomenuo kako je i najveći hrvatski uvoznik plina, PPD, sklopio desetogodišnji ugovor s ruskim Gazpromom. Za razliku od njih, drugi su se oslonili na kratkoročne nabave, kao što je Zagrebačka plinara - opskrba, koja se sada našla u velikim problemima.
Dodajmo i kako u Hrvatskoj odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom donosi Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), dok se cijene plina za kućanstva koja ugovaraju uslugu opskrbe prema tržišnim načelima utvrđuju posebnim cjenikom. Krajnja cijena plina za javnu uslugu opskrbe plinom sastoji se od tri komponente – troška nabave plina, troška distribucije i troška opskrbe plinom, a iskazuje se kroz tarifnu stavku za isporučenu količinu plina i fiksnu mjesečnu naknadu.
6. Što može napraviti Vlada?
"I ranije smo naveli da će Vlada reagirati i ublažiti udar na standard građana kao što smo reagirali i kod cijene goriva. Pripremili smo sveobuhvatan paket, a predstaviti ćemo ga sredinom sljedećeg tjedna. Mjere će ići da rast cijena struje i plina, koje nažalost nećemo moći u potpunosti izbjeći, bude što manji. U tome će značajnu ulogu imati HEP. U tom kontekstu priprema se i niz aspekata poreznog rasterećenja. Paket će biti izdašan, bit će snažan i vjerujem da će maksimalno zaštititi one najugroženije, ali i sveukupne troškove naših kućanstava od 1. travnja, vodeći računa i o poduzetnicima, umirovljenicima i poljoprivrednicima”, rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade u četvrtak.
Država ima opciju smanjiti PDV na plin koji trenutno iznosi maksimalnih 25 posto. Također, moguć je povratak na model s tzv. opskrbljivačem na veleprodajnom tržištu koji bi nabavljao plin za sve lokalne opskrbljivače te im ga prodavao po reguliranoj, a ne tržišnoj cijeni. No, problem je u tome što se Hrvatska obvezala Europskoj uniji da će ukinuti taj institut. Moguća opcija su i vaučeri za socijalno ugrožene, koji ne mogu podmirivati račune za energente na način kako to već funkcionira s vaučerima za električnu energiju.
Ministar Ćorić je već najavio kako će Vlada posegnuti i za mjerom smanjenja PDV-a te da on sigurno neće biti 25 posto, koliko je sada. Kao što smo naveli, prosječna obitelj sada u prosjeku troši 4875 kuna godišnje na plin. Ako PDV ostane na 25 posto, a cijene nastave rasti, godišnji račun bi u prosjeku porastao na 8625 kuna. Ako Vlada odluči smanjiti PDV na 13 posto, račun će biti nešto manji, ali opet veći od sadašnjeg iznosa - 7797 kuna. Ako PDV padne na pet posto, prosječna će obitelj godišnje plaćati 7245 kuna, a ako u Banskim dvorima odluče ukinuti PDV na plin, računi će iznositi oko 6900 kuna godišnje.
Država će oprezno kalkulirati s PDV-om na plin iz jednostavnog razloga što u godini dana njime prikupe 1,2 milijarde kuna. Kad Vlada ne bi intervenirala, u državni bi se proračun slilo dodatnih 300 milijuna kuna. Ako odluče spustiti PDV na plin na 13 posto, u blagajni će biti 31 milijun kuna manje. Ako PDV padne na pet posto, proračun će biti kraći za 252 milijuna kuna. Bez PDV-a proračunska rupa je 390 milijuna kuna.
7. Hoće li se cijene vratiti na staro?
Dekanić je prognozirao da će se dolaskom proljeća cijene na plinskom tržištu stabilizirati iz jednostavnog razloga jer se ljudi manje griju. "Cijene plina će se na proljeće vjerojatno stabilizirati s obzirom na to da se u Europi i na sjevernoj polutci Zemlje tada troši puno manje plina jer se on ipak uglavnom troši za grijanje kućanstava i komercijalnog sektora. A što će biti dalje? Vidjet ćemo", kazao je Dekanić.
No, ključno je pitanje na koliko će se stabilizirati. Stabilizira li se na 70 eura, koliko je sada, to je još uvijek 3,5 puta viša cijena nego je bila godinama ranije. "Prijetnja političkih prijepora, a pogotovo prijetnja ratnih sukoba, također gura cijene gore. A ako dođe do smirivanja to će malo pogurati cijene dolje. Ali što će biti, to ćemo vidjeti", zaključuje Dekanić.
8. Postoji li jeftinija alternativa plinu?
Plin je jedna od najjeftinijih načina grijanja i zato je i toliko raširen u široj upotrebi, ali i u samim kućanstvima. Zoran Miliša, bivši predsjednik uprave RWE Energije, je gostujući na RTL Direktu rekao kako ne vjeruje da ćemo više ikada imati ovako niske cijene plina jer se zbog prelaska na obnovljive izvode energije istiskuju stari konvencionalni izvori, poput plina.
Miliša napominje da je plin, i uz navedena poskupljenja, još uvijek jedan od najjeftinijih načina grijanja kućanstava, usporediv s drvetom ili električnom energijom.
"Uvijek naglašavam, ako ljudi imaju mogućnosti izgradnje solarnih elektrana, da naprave to jer ne znaju kako će se kretati cijene u budućnosti, ako cijene odu gore, vi ste nezavisni od povećanja i to je nešto što se sigurno isplati, a u budućnosti još i više. A solarni paneli nisu skupi. Njihova je cijena pala na razinu prihvatljivosti. Sada ih u Hrvatskoj već nude deseci firmi uz mogućnost otplate na rate, što se na kraju višestruko isplati uz uštede“, savjetuje Miliša.
