Nedavno istraživanje EUROSTAT-a pokazalo je kako je Hrvatska u samom začelju EU-a po „konzumaciji“ kulturnih dobara.
Istraživanje je bilo povodom konferencije za novinare Hrvatske glazbene mladeži, jedna od rijetkih institucija u jugozapadnoj Europi, koja sustavno dulje od 60 godina pomaže, promovira i potiče napredak mladih glazbenika, kao i svih mladih koji vole i žele upoznati glazbu, predano radi da Hrvatska ne postane „država nekulture!“ što na žalost statistički podaci potaknuti sve lošijim financijskim ulaganjem u ovu sferu javnog djelovanja drastično pokazuju.
HGM godišnje producira više od 50 velikih manifestacija i glazbenih programa, koje rado i često posjećuju mladi – godišnje njih čak 15 tisuća. Mi smo udruga koja se bavi mladima, u prvom redu kreiranju kulturnih politika za najmlađi dio hrvatske populacije. No to je nedovoljno kada se pogleda koliko često i brojno mladi posjećuju narodnjačke klubove, uživaju u „cajkama“ te na takvim glazbenim sadržajima grade svoju kulturu. Percepcija javnosti uzrokovana je krivom prezentacijom glazbenih vrijednosti u hrvatskom društvu. Stvaraju se zvijezde od glazbenika narodnjačkog štiha, veliča se njihov privatni život i aktivnosti, nameću norme njihovog ponašanja i stvara potpuno kriva slika u hrvatskom društvu što glazba istinski jeste. Taj izopačeni sustav vrijednosti se nameće danas mladima kao jedini „pravi“ kojega trebaju slijediti te u toj nepravednoj situaciji gubi istinska glazba – istaknula je glavna tajnica HGM-a Dubravka Dujmović Kušan na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u zagrebačkom muzeju Mimara.
Osvrt na stanje u hrvatskom društvu gdje sve manje mladih želi „konzumirati“ umjetnička dobra bez obzira je li riječ primjerice o glazbi ili likovnoj kulturi, komentirao je i Tonći Bilić, predsjednik Hrvatske glazbene mladeži na današnjoj konferenciji za novinare.
Za svladavanje umjetničkih sadržaja potrebna je određena količina napora i znanja. A to nemaju svi, niti je takav slučaj kod svih mladih građana ove države. Stoga je razumljivo da će radije u takvom stanju otići i utažiti svoju potrebu za glazbom u narodnjačkom klubu, a ne koncertom u dvorani „Vatroslava Lisinskog.“ Moram naglasiti da kod mladih ljudi postoji entuzijazam i volja da uživaju u klasičnoj glazbi, ali se on sustavno skreće prema nekim drugim „vrijednostima“ u društvu, odabiranjem „cajki“ umjesto Mozarta – prozvao je predsjednik HGM-a na današnjoj konferenciji za novinare.
Na konfereciji za novinare govorila je i mr. sc. Lada Ratković Bukovčan, ravnateljica muzeja Mimara ističući kako je institucija kojoj je na čelu permanentno otvorena mladim glazbenicima.
Kroz završne nastupe učenika glazbenih škola, studenata Muzičke akademije, nastupe mladih umjetnika u prigodi manifestacije Noći muzeja, što je logični, važan segment zajedničke plemenite priče muzeja i nezamjenjivih glazbenih vrhunaca. Stoga je logična i suradnja muzeja i Hrvatske glazbene mladeži koja nepokolebljivo pronosi htijenja i uspjehe glazbenika, posebice mladih umjetnika, šireći njihove izričaje. Ujedno prezentira i ostvarenja koja su dio povijesti glazbe, vodeći upravo mlade u oplemenjivanju budućnosti. S izuzetnim zadovoljstvom pružali smo i pružat ćemo uvijek potporu mladim glazbenicima, kao i novim generacijama likovnih umjetnika – naglasila je ravnateljica muzeja Mimara.
Partner u provedbi projekata koje planira, organizira i provodi HGM je i agencija Art Hill, na čijem je čelu direktorica i vlasnica Iva Šalamon Reškovac, koja se također obratila novinarima na danas održanoj press konferenciji.
Misija je Art Hilla učiniti klasičnu glazbu sveprisutnom i u tome smo se našli u vrlo učinkovitoj suradnji s HGM-om koja odlično detektira mlade glazbene nade i radi na njihovom usponu. Upravo je ta misija HGM-a ostvariva kroz suradnju s nama kao snažnom komercijalnom agencijom koja će svojim djelovanjem pomoći da se klasična glazba uvažava na način koji joj pripada, da bude prihvatljiva brojnim mladim osobama koje će je još kvalitetnije nego do sada upoznati. Naše djelovanje bit će dodatni vjetar u leđa HGM-u u provedbi projekata i uvažavanju kulturnih dobara u mjeri koju istinski zaslužuju među hrvatskim građanima, posebice mladima – ocijenila je vlasnica i direktorica Art Hill-a, partnera u provedbi projekata Hrvatske glazbene mladeži.
Na konferenciji je također istaknuto da je HGM, u svom djelovanju usmjeren promociji mladih glazbenika i odgoju mlade publike još od predškolskog uzrasta, preko osnovne i srednje škole, sve do završetka fakultetskog obrazovanja, kada kazališne predstave i koncerti trebaju postati sastavni dio njihovih životnih potreba. Djeci i mladima se nastoji omogućiti da iz prvih redova dožive ljepotu kazališne i glazbene umjetnosti te da kao jedna cjelina, publika, usvoje i pravila kulturnog ponašanja.
Otkrivajući nadarenost kod mladih, pruža im se potpora u nastupanju, usavršavanju i pronalaženju njihovog puta do velike pozornice. Njihov predani rad i trud želimo posebno istaknuti i nagraditi, stoga svake godine, a ove posebice jubilarno – i to po trideseti puta dodjeljujemo i godišnju nagradu za najbolje ostvarenje mladih glazbenika Ivo Vuljević – istaknuo je Tonći Bilić na konferenciji.
A jedna od laureata nagrade Ivo Vuljević je i glazbenica Katarina Krpan koja je o svojim iskustvima i doživljajima glazbenika u Hrvatskoj također govorila na konferenciji za novinare.
Nagrada Ivo Vuljević koju sam ja dobila prije nekoliko godina stigla je u vrijeme kada se rad glazbenika poput mene puno više vrednovao, a ova nagrada bila je najviše priznanje koju je mladi umjetnik poput mene mogao dobiti. I danas ova nagrada predstavlja veliku čast, poticaj na rad i potporu, ali ju je javnost „zaboravila“ u ovoj inflaciji svakojakih sadržaja. Mladi glazbenici trebaju suradnju, uvažavanje, pa ako treba i medijsku potporu, a što prečesto izostaje jer je riječ o klasičnoj glazbi. Treba nam više pažnje i više sluha za ovo što HGM radi sve ove godine – ocijenila je glazbenica Krpan.
Kao dio Jeunesses Musicales International (JMI) tj.
Međunarodne organizacije glazbene mladeži u pojedinim projektima
ova nevladina asocijacija radi posebice na međukulturalnoj
razmjeni. Od svog osnutka 1954. godine do danas vrata
Hrvatske glazbene mladeži uvijek su otvorena za sve ljubitelje
glazbe, kazališta i plesa!
