Na društvenim mrežama vodi se velika rasprava nakon što je tamo osvanula stara karta podjele Europe, prema kulturno-prostornim kriterijima koju je izradio njemački akademski odbor. Prema spomenutoj karti zamišljene regionalne granice prolaze kroz teritorij nekoliko europskih država.
“Veliku kartu podjele Europe prema kulturno-prostornim kriterijima” podijelio je na Twitteru luksemburški politolog Florian Biber uz komentar da cijeni “njemačku preciznost”, ali da je ideja da se jasne granice mogu povući između kulturnih područja "apsurdna i problematična".
Predložena je podjela kontinenta na zapadnu, sjevernu, južnu, srednju, jugoistočnu i istočnu Europu, s teritorijem nekoliko zemalja koji se prostire na nekoliko regija.
Tako bi, prema karti, Hrvatska, pripadala srednjoj Europi. Najveći dio Ukrajine pripadao bi istočnoj Europi, dok bi krajnji zapad bio u srednjoj Europi. Sjeverni dio Srbije, odnosno veći dio Vojvodine, pripadao bi srednjoj Europi, a ostatak jugoistočnoj.
Francuska podijeljena na tri dijela
Zamišljena granica između srednje i južne Europe prolazila bi kroz središnji dio Rumunjske i praktički bi "presjekla" državu napola. Francuska bi bila "podijeljena" na čak tri dijela - najveći bi dio bio u zapadnoj Europi, južna obala bi bila u južnoj, a pokrajina Elzas na krajnjem istoku bila bi u srednjoj Europi.
Autor karte je Stalni odbor za zemljopisna imena (StAGN), tijelo koje se bavi standardizacijom zemljopisnih imena na njemačkom jeziku. Podjelu je inspirirao rad austrijskog istraživača Petera Jordana koji je želio stvoriti model kulturnih prostora koji "isključuje nacionalne i političke faktore", prenosi Kurir.
Koncept Središnje Europe je polazišna točka jer se o tome "raspravlja u debati o okončanju globalnih i političkih antagonizama s posebnim utjecajem na Europu".
Jordan koristio osam kriterija
Kako bi suzio koncept Srednje Europe, Jordan je koristio osam kriterija: povijesni utjecaj koji su ostavile njemačka i židovska kultura, nasljeđe protestantizma i katoličanstva dok su pravoslavlje i islam tek u sporednoj ulozi, rani razvoj urbanog sustava i srednje klase u odnosu na istočnu Europu, rano postojanje slobodne klase seljaka, tradicija lokalne i regionalne samouprave, kulturna raznolikost unutar država, politička i ekonomska tendencija prema kontinentalizmu i, konačno, kasna industrijalizacija u usporedbi sa zapadnom Europom, ali rana u usporedbi s istočnom Europom.
