U povijesnu nadmoć srpskoga naroda u odnosu na druge okolne narode vjeruje čak 68 posto srbijanskih građana, jedan je od zaključaka istraživanja što ih je pod nazivom „Novosti iz prošlosti“ proveo Beogradski centar za ljudska prava, prenosi u petak tjednik „Hrvatska riječ“.
"Čak 39 posto Srbijanaca smatra da su Srbi oduvijek živjeli na Balkanu, a 29 posto da su tu bili prije Hrvata", podatak je koji se iznosi u knjizi koja svjedoči o "znanju, neznanju, uporabi i zlouporabi" u svezi i s daljnjom i bliskom prošlošću u povijesti Srbije i njezinih odnosa s drugim narodima.
Ilustrativno je i pitanje državnosti zemalja u okolici, navodi se i dodaje da se 62 posto sudionika istraživanja nije moglo sjetiti da su u školi naučili kako je Hrvatska u srednjom vijeku imala svoju kraljevinu.
"Svijest o hrvatskoj državnosti u Srbiji najniža je u najmlađeg naraštaja, što je posljedica njegova odrastanja u osamdesetim i devedesetim godinama, kad su iz školskoga sustava Hrvati kao neprijatelji izbačeni, a predrasude o hrvatskoj inferiornosti razvijane u najvećoj mogućoj mjeri", stoji u zaključcima knjige „Novosti iz prošlosti“.
Najviše zabrinjava, dodaje se, da su najveće predrasude pokazali najmlađi ispitanici, oni između 18 i 29 godina.
Obilju ilustrativnih primjera „neugodnih istina“ koje nisu u skladu s poželjnim viđenjem povijesti pripadaju i odgovori o događajima devedesetih godina.
„Tako više od 50 posto ispitanika ne zna tko je bombardirao Dubrovnik, samo 12,8 posto ih zna da je opsada Sarajeva trajala dulje od tri godine, a čak petina tvrdi da Sarajevo nije bilo pod opsadom“, prenosi Hrvatska riječ.
Za raspad Jugoslavije, kad je riječ o narodima, za 70 posto njih krivci su Hrvati, za 33 posto ispitanika Slovenci, odnosno Muslimani (12 posto) i Srbi (9 posto).
„Uza zablude u svezi s vlastitom poviješću, rezultati svjedoče o snažnu etnocentrizmu ispitanika. Ispitanici uvijek vide vodeću poziciju vlastite nacije i spremni su 'naučene' podatke o prošlosti zaboraviti i prilagoditi takvu viđenju svijeta“, zaključuje povjesničarka Dubravka Stojadinović.
Istraživanjem Beogradskoga centra za ljudska prava bilo je obuhvaćeno 1086 punoljetnih građana Srbije.
