POKLIČ IZ PREDSJEDNIČKE PRISEGE: /

Dvoje ustavnih sudaca protivi se rečenici 'Tako mi Bog pomogao'

Image
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
25.7.2017.
11:57
Zeljko Lukunic/PIXSELL
VOYO logo

Na 11. stranici Rješenja o neprihvaćanju prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 49. stavka 3. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske prema kojem poklič 'Tako mi Bog pomogao' nije sporan, suci Lovorka Kušan i Andrej Abramović izdvojili su svoje mišljenje koje prenosimo u cijelosti:

'Nažalost, ne možemo se složiti s mišljenjem većine da se u ovom predmetu ne prihvate prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 49. stavka 3. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 22/92., 42/92. - ispravak, 72/97., 69/04. - odluka Ustavnog suda, 99/04. - ispravak odluke Ustavnog suda, 44/06., 24/11. i 128/14. - u daljnjem tekstu: ZoIPRH/92).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Radi se o odredbi ZoIPRH/92-a koja propisuje sadržaj svečane prisege koju predsjednik Republike Hrvatske, obvezujući se na vjernost Ustavu, polaže pred Ustavnim sudom, a prigovori predlagatelja odnose se na rečenicu kojom ta svečana prisega završava i koja glasi: "Tako mi Bog pomogao." (u daljnjem tekstu: osporeni dio prisege).

Image
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Za razliku od većine sudaca, smatramo da su prigovori predlagatelja osnovani te da je propisivanje osporenog dijela prisege protivno Ustavu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Člankom 40. Ustava svakomu se jamči sloboda savjesti i vjeroispovijedi te slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja. Prema članku 41. Ustava sve su vjerske zajednice jednake pred zakonom i odvojene od države.

Po našem mišljenju osporeni dio prisege ima vjerski sadržaj. U obrazloženju odluke većine sudaca ne kaže se ništa o nekom drugom sadržaju, značenju, smislu ili svrsi koju bi osporeni dio prisege mogao imati (povijesne ili društvene okolnosti, tradicija i sl.), osim što se općenito govori o ceremonijalnoj prirodi cijele prisege.

Protivno načelu jednakosti

Svečana prisega je javno, ozbiljno i svečano dana riječ kojom izabrani predsjednik deklarira načela kojih će se držati u obnašanju svoje dužnosti te su stoga svi dijelovi prisege jednako važni, a od osobe koja daje prisegu očekuje se da jednako ozbiljno shvaća i čvrsto stoji iza svake izgovorene riječi. Prisega je mnogo više od "samo svečanog ceremonijalnog akta" koji bi pored važnih i ozbiljno mišljenih riječi mogao sadržavati i manje važne ili "samo ceremonijalne" riječi.

Izabrani predsjednik prisegom potvrđuje i obvezuje se obavljati svoju dužnost u javnom interesu u skladu sa svojim najboljim sposobnostima. Činiti obavljanje javne dužnosti ovisnim na bilo koji način o djelovanju iz područja vjere smatramo izravno suprotnim ustavnom principu odvojenosti države od vjere.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ustavom zajamčena sloboda vjeroispovijedi sadrži i slobodu neispovijedanja vjere. Slobodno javno očitovanje vjere sadrži i pravo svake osobe da se javno ne očituje o svojim vjerskim uvjerenjima.

Uključivanje u sadržaj svečane prisege predsjednika Republike Hrvatske rečenice "Tako mi Bog pomogao" protivno je načelu jednakosti svih vjerskih zajednica pred zakonom i načelu odvojenosti vjerskih zajednica od države, jer pretpostavlja (i stvara dojam da je poželjno) da je izabrani predsjednik pripadnik vjerske zajednice čiji pripadnici, između ostalog, i spornom rečenicom izražavaju svoju vjeru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: PIXSELL, Igor Kralj

Dio prisege koji je dio vjerskog opredjeljenja predsjednika

Prema mišljenju većine, osporeni dio prisege nije u direktnoj ili indirektnoj vezi s bilo kakvim religioznim opredjeljenjem izabranog predsjednika. To je točno samo utoliko što taj dio prisege izabrani predsjednik treba izgovoriti bez obzira na svoje vjersko uvjerenje, ali je za pitanje ustavnosti irelevantno. S obzirom na sasvim jasan vjerski sadržaj tog dijela prisege, on je u vezi s vjerskim opredjeljenjem izabranog predsjednika, kakvo god ono bilo. Za izabranog predsjednika koji je vjernik i onoga koji to nije, osporeni dio prisege ne bi imao isto značenje, ali je u oba slučaja on u izravnoj vezi s njihovim vjerskim uvjerenjima - u prvom slučaju izabrani predsjednik izgovara riječi koje su u skladu s njegovim vjerskim uvjerenjima, a u drugom izabrani predsjednik stvara privid da ima vjerska uvjerenja koja zapravo nema. Osim toga, i u slučaju da postoji izbor osporenog dijela prisege ovisno o vjerskom uvjerenju izabranog predsjednika, radilo bi se o protuustavnom ograničenju slobode vjeroispovijedi i javnog očitovanja vjerskih uvjerenja, jer bi se time izabrani predsjednici doveli u situaciju da se samim izborom hoće li izgovoriti osporeni dio prisege ili ne, javno očituju o svojim vjerskim uvjerenjima.

Zato smatramo da zakonska obveza prisege vjerskog sadržaja predstavlja ograničenje gore navedenih ustavnih prava i sloboda za koje ne postoji nikakav legitiman cilj. Stoga smatramo da je članak 49. stavak 3. ZoIPRH/92-a u osporenom dijelu protuustavan', stoji u obrazloženju sudaca.

Image
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Prisega iz 1992.

Podsjećamo, Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 23. svibnja donio je rješenje kojim nisu prihvaćeni prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu usklađenosti s Ustavom članka 49. stavka 3. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske. Drugim riječima, Ustavni je sud većinom od sedam glasova ocijenio takav zakon ustavnim, a dva su ustavna suca izrazila drukčije i izdvojeno mišljenje.

Navedeni je zakon donio Sabor Republike Hrvatske na skupnoj sjednici Društveno-političkoga vijeća, Vijeća općina i Vijeća udruženoga rada od 9. travnja 1992. Izmjenama i dopunama toga zakona nije se diralo u osporeni dio koji je ocjenjivao ovaj put Ustavni sud, koji se tiče riječi svečane prisege Predsjednika Republike Hrvatske, a koji je na snazi od 8. studenoga 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Republike Hrvatske nakon što je izabran na tu dužnost polaže svečanu prisegu pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, obvezujući se na vjernost Ustavu. Svečana prisega glasi:

'Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske. Tako mi Bog pomogao'.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo