Hrvatska i Europska unija žele osnažiti multilateralne institucije i organizacije i međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu, što podrazumijeva i vladavinu prava i ljudska prava na nacionalnoj razini i to je poruka koju EU želi poslati arapskim partnerima, izjavio je u ponedjeljak u Sharm el-Sheikhu hrvatski premijer Andrej Plenković.
"Vrlo je jasna pozicija Hrvatske i cijele Europske unije.
Mi želimo osnažiti bilateralne institucije i organizacije, želimo
međunarodni poredak utemeljen na međunarodnom pravu i onda da se
na nacionalnoj razini poštuje ne samo međunarodno pravo nego i
vladavina prava i ljudska prava. To su poruke iz govora gotovo
svih europskih dužnosnika, one su dio onoga što mi šaljemo kao
vrijednosti naših vanjskopolitičkih aktivnosti. Tu naravno
postoji prostor za napredak u ovom dijelu svijeta i toga su
svjesni svi lideri partnerskih zemalja", rekao je Plenković prije
početka drugog dana summita EU-a i Arapske lige.
Plenković ističe da EU ovim sastankom želi naglasiti "visoku dozu
partnerstva i poštovanja" u odnosima s arapskim svijetom,
zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka. To partnerstvo trebalo
bi pridonijeti jačanju gospodarske suradnje, trgovinskih odnosa,
sprečavanju nezakonitih migracija, a državama EU-a omogućiti
rješavanje ključnih sigurnosnih problema, koji su bili i još su
na dnevnom redu, kada je riječ o Iraku, Siriji, Jemenu ili
Libiji.
"EU je dolaskom na najvišoj razini željela poslati i poruku
partnerstva jer je rješavanje naših pitanja na unutarnjoj
sigurnosti izrazito vezano za kvalitetnu i partnersku suradnju i
dijalog koji moramo imati, osobito sa zemljama sjeverne Afrike",
kaže Plenković.
Plenković dodaje da je dosadašnja suradnja sa zemljama sjeverne
Afrike donijela bitno smanjenje nezakonitih migracija, one su
tranzitne zemlje za migrante iz subsaharske Afrike, a dio njih
postale su zemlje destinacije.
"Zato je važno usmjeriti naše vanjskopolitičke aktivnosti i
razvojnu pomoć kako bismo gradili institucije država u ovom
dijelu svijeta kako bi one svojom snagom, gospodarskim razvojem i
iskorjenjivanjem siromaštva spriječile radikalizaciju, a onda ne
samo nezakonite migracije nego i prevenirale terorističke
aktivnosti", rekao je Plenković.
Europska unija želi s arapskim zemljama usuglasiti zajednički
pristup ne samo po pitanju migracija, nego i u rješavanju
ključnih sigurnosnih izazova poput Sirije, Jemena, Libije
palestinskih područja.
Ujedinjeni narodi pokušavaju spasiti primirje u Jemenu između
vladinih snaga koje podupire Saudijska Arabija i pobunjenika
Hutua, koje podržava Iran. Primirje je dogovoreno krajem prošle
godine u Stockholmu.
Jedno od pitanja koje dijeli Arapsku lige je i članstvo Sirije
koje je suspendirano 2011. godine na početku razornog rata. U
nacrtu zajedničke deklaracija koja bi trebala biti usvojena na
summitu spominje se i pitanje ljudskih prava.
Domaćin skupa, egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi, ovim
sastankom nastoji poboljšati svoju međunarodnu reputaciju. On
pokušava promijeniti ustav kako bi mogao ostati na vlasti
sljedećih 15 godina. Al-Sisi je slomio prosvjede oporbe nakon što
je 2014. godine postao predsjednikom. S druge strane, zapadne
zemlje smatraju Egipat važnim partnerom za promicanje stabilnosti
u regiji.
Plenković razgovorao s kuvajtskim emirom
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković sastao se u ponedjeljak u Sharm el-Sheikhu, na rubu sumita EU-a i Arapske lige, s kuvajtskim emirom, šeikom Sabahom al-Ahmedom al-Jaberom al-Sabahom.
Premijer Plenković navodi da Hrvatska želi ojačati gospodarsku i trgovinsku suradnju s Kuvajtom, gdje od prije godinu i pol ima akreditiranog veleposlanika.
Trgovinska razmjena Hrvatske sa zemljama Arapske lige dosegnula je 2017. godine milijardu eura.
"To je potencijal u kojem mnoge naše firme, osobito u građevinskom sektoru, obrambenoj industriji, dakle izvozno orijentirane grane, napravile veliki iskorak i mi tu kao vlada podržavamo te napore kako bismo omogućili daljnju nazočnost na ovim tržištima", rekao je Plenković susreta s kuvajtskim emirom.
Sastanku su s kuvajtske strane nazočili ministar vanjskih poslova Sabah Al-Khalid Al-Sabah i ministar financija Naif Falah Al-Hajraf.
