Premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru podnio je Godišnje izvješće o radu svoje Vlade. Svoj govor Plenković je započeo riječima: "Govorim o godini u kojoj smo imali dva vala pandemije, razorni potres na Banovini i koju smo započeli s najvećim padom BDP-a, a završavamo je s porastom cijena energenata, sve izraženijim klimatskim promjenama i novim valom epidemije". Naglasio je i mjere koje je Vlada poduzela u očuvanju gospodarstva i radnih mjesta.
"Ovo je godina snažnog gospodarskog oporavka, u kojoj je spojen Pelješki most, dovršen Istarski ipsilon, donesena odluka o nabavi borbenih zrakoplova i ukinute vize za SAD", naglasio je Plenković.
"U završnoj smo fazi priprema za ulazak u Schengenski prostor i europodručje. Snažimo položaj Hrvatske u Europi”, rekao je Plenković, dodavši da povrh globalnih izazova moramo sanirati posljedice razornih potresa, koji su prvo pogodili Zagreb i okolicu, a potom i Banovinu.
"Svjesni svih izazova gradimo solidarnu i pravednu zemlju, vodeći računa da nitko ne ostane po strani", naglasio je, osvrnuvši se na socijalnu sigurnost i zdravstvo.
"U ovom odgovoru na pandemiju nastavili smo jačati zdravstveni sustav, ali i osigurali dostupnost i djelotvornost zdravstvene zaštite, i to unatoč tome što nas je pandemija već koštala vrtoglavih 35 milijardi kuna, odnosno 20 posto proračuna", naglasio je.
"Osim povećanja plaća liječnika i medicinskog osoblja za 24 posto u proteklih pet godina, omogućili smo i COVID-dodatak u iznosu od 10 posto satnice za svaki sat provedenim u liječenju s oboljelima od virusa te osigurali isplatu prekovremenih sati", kazao je, nakon toga se osvrnuo na reformu zdravstva za koju je rekao da je u pripremi rekavši da se financijske uštede i racionalizacije moraju raditi unutar sustava transparentnijim poslovanjem, odgovornijim upravljanjem te objedinjavanjem javne nabave i optimizacijom troškova nabave.
"Nažalost, više od 9.000 naših sugrađana izgubilo je bitku s virusom. To su bolne brojke i mnogo više od bile kakve kampanje, to bi svima trebalo biti dovoljno upozorenje o nužnosti cijepljenja, kao zasad najdjelotvornijoj zaštiti od teških oblika bolesti i najbolje što zasad imamo. Dosad je najmanje jednom dozom u Hrvatskoj cijepljeno 56 posto odraslih i preko 72 posto starijih od 65 godina , što još uvijek nije dovoljno za obuzdavanje epidemije. Zahlađenjem je broj potvrđenih slučajeva u ovom četvrtom valu naglo narastao i to je razlog više za cijepljenje, ali i za docjepljivanje naročito kod starijih", naglasio je.
Zatim se osvrnuo i na borbu protiv nasilja naglasivši da više nema zastare za počinitelje spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteteta.
"Onemogućili smo i ovrhu božićnica, uskrsnica, regresa, nagrade vezane uz rad, topli obrok i bespovratna sredstva odnosno potpore financirane iz proračuna ili europskih fondova. Također iz humanih razloga zabranili smo deložacije zimi od 1. studenog do 1. travnja, a povećali glavnicu za ovrhu na nekretnine s 20 na 40 tisuća kuna'', naglasio je premijer.
Što se tiče Ovršnog zakona komentirao je i izmjene koje se tiču umirovljenika rekavši da su omogućili isplatu covid-dodataka za korisnike mirovine kojima su mirovinska primanja niža od 4000 kuna.
"Covid-dodatak dosad je primilo 710 tisuća umirovljenika za što je izdvojeno od 460 milijuna kuna. Od početka ove godine uveli smo nacionalnu naknadu za starije osobe u visini od 800 kuna", naglasio je.
Rekao je da je stopa nezaposlenosti s 13,3 posto pala u kolovozu na 7,3 te da je prosječna plaća u kolovozu iznosila 7118 kuna, a prvi put je 7000 kuna premašila u veljači ove godine te je najavio povećanje minimalnog iznosa plaće: "Sutra će Vlada donijeti odluku kojom će se od siječnja minimalna neto plaća povećati za 350 kuna neto, s 3400 na 3750 kuna, odnosno na 500 eura neto. Tim značajnim povećanjem od čak 10,3 posto za 51.000 zaposlenih minimalnu plaću prvi put podižemo iznad 50 posto od prosječne neto plaće i iznad 60 posto neto medijalne plaće. Prije 5 godina minimalna plaća iznosila 38 posto od prosječne. U pet godina minimalnu plaću podići ćemo za 50 posto odnosno za 1254 kune, ili četiri puta više nego u prethodne tri vlade", naglasio je, dodavši da će povećati i iznos roditeljske naknade s 5654 na 7500 kuna za zaposlene i samozaposlene roditelje. Isto tako uvodi se očinski dopust od 10 dana za zaposlene i samozaposlene očeve i u visini od pune plaće.
Nakon toga se okrenuo i ekonomskim pokazateljima: "Nakon što nam je zbog pandemije i globalne recesije prošle godine BDP pao za 8,1 posto, ove godine očekujemo povratak na razinu prije krize. Iako smo očekivali rast od 5,2 posto, nakon uspješne turističke sezone koja još traje i rasta od 16,1 posto u drugom kvartalu, vjerujemo da bismo mogli doseći godišnji rast BDP-a više od 8 posto. Po svim očekivanjima u ovoj godini bit ćemo među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji", poručio je Plenković, dodavši da nije bilo pandemije i ekonomske krize javni dug već za dvije godine bio ispod 60 posto BDP-a.
Također je komentirao i krizu s opskrbom energentima: "Pravodobno smo reagirali i stabilizirali cijenu naftnih derivata na 30 dana na 11 odnosno 11,10 kuna, a po potrebi ćemo poduzeti i druge mjere. Za razliku od brojnih drugih europskih zemalja, cijene plina u Hrvatskoj su stabilne i tako će ostati do 1. travnja, kada ćemo već izići iz sezone grijanja. Cijena struje u Hrvatskoj jedna je od najnižih među 33 europske zemlje, a njena stabilnost plod je našeg kvalitetnog energetskog miksa', rekao je.
"Prioritet mora biti očuvanje konstruktivnog političkog dijaloga, uz borbu protiv govora mržnje i lažnih vijesti kako bi građani, kao ključni dionici demokratskog procesa, svoj sud mogli stvarati na temelju vjerodostojnih i provjerenih informacija.Teroristički napad na Trgu sv. Marka koji je izvršila mlada i očito radikalizirana osoba pokazao je posljedice koje može izazvati dezinformiranje i širenje govora mržnje, za što još uvijek očekujemo odgovore i policije i DORH-a", nagladio je.
Također je naglasio da je politika ove Vlade jasna - nema nedodirljivih. DORH, USKOK i Policija rade svoj posao samostalno i neovisno, nitko nema uvid u tajne izvide, što je ključni preduvjet da bi se uspješno vodila borba protiv korupcije i kriminala.
"Želimo da kazne budu takve da svi shvate da se korupcija ne isplati', rekao je.
"Uvođenje eura još je jedan posao koji nam predstoji u budućnosti. Da ne bude nesporazuma, o tome su hrvatski građani već odlučivali na referendumu 2012. kada smo odlučivali o ulasku u Europsku uniju. To je bio dio našeg ugovora o pristupanja kojeg su građani na referendumu podržali. Vidim da postoje političke stranke koje imaju drugi stav. Mi taj stav poštujemo, ali ukazujemo na činjenice i na ogromnu razliku između stranaka koje su aktivno pridonosile ulasku u EU i onih koje to nisu. Ta optika nije ista", naglasio je.
