Premijer Andrej Plenković u četvrtak je rekao da će se u predstojećim danima tražiti rješenja koja će omogućiti održivost hrvatske brodogradnje, no pritom će se voditi računa o glavnom smjeru politike Vlade, a to je fiskalna konsolidacija i smanjenje javnog duga.
Dolazak europske povjerenice
Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na isplatu plaća radnicima Uljanika, Plenković je kazao da je time poslana poruka solidarnosti te da će u predstojećim danima - idućega tjedna na sjednici Vlade u Puli, kao i u okviru sutrašnjeg razgovora s europskom povjerenicom - tražiti rješenja koja će omogućiti održivost hrvatske brodogradnje, u konkretnom slučaju u Puli i u Rijeci.
Europska povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager u petak dolazi u radni posjet Hrvatskoj, tijekom kojeg će sastati s premijerom Plenkovićem i ministrima.
"Isto tako ćemo voditi računa i o glavnom smjeru politike naše Vlade, a to je fiskalna konsolidacija, smanjenje javnog duga, stabilnost javnih financija, održavanje pozitivnih trendova, koji u konačnici idu i za povećanjem kreditnog rejtinga na investicijsku razinu. Tako da moramo uklopiti i jedan i drugi cilj u širi okvir koji je Vlada sebi postavila. Posljednji podaci o smanjenju javnoga duga u svibnju dobar su primjer toga smjera", poručio je Plenković.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je kako Vlada u ovom trenutku analizira četiri moguća modela o budućnosti brodogradnje u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, a da će krajnja odluka ovisiti i o stavu Bruxellesa.
Prema nedavno objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), javni dug Hrvatske iznosio je na kraju svibnja 278,9 milijardi kuna, što je 1,5 posto ili 4,2 milijarde kuna manje u odnosu na isti lanjski mjesec.
Prije objavljeni podaci pokazali su da je na kraju prvog tromjesečja udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio 76,2 posto, što je 6,4 postotna boda manje nego u istom lanjskom razdoblju.
Prema Vladinim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2019. do 2021. godine, udio javnog duga u BDP-u trebao bi ove godine pasti na 74,5 posto, u 2019. na 71,5 posto, a do kraja 2021. na 65,4 posto.
Obrazovna reforma temeljni cilj
Obrazovna reforma jedan je od temeljnih ciljeva njegove Vlade koji mora omogućiti još bolji sustav obrazovanja te istaknuo da svi zajedno podržavaju sve napore koji će ga unaprijediti.
"Obrazovna reforma je jedan od temeljnih ciljeva Vlade, naše politike koji mora omogućiti još bolji sustav obrazovanja da naši mladi u budućnosti budu konkurentni, kvalitetno obrazovani, da dobiju široka znanja o Hrvatskoj, našem identitetu, jeziku, povijesti, kulturi, a isto tako da budu pripravni suočiti se s konkurencijom u svim disciplinama", kazao je Plenković na sjednici Vlade.
Ocijenio je da je to ključ ovoga procesa, jer samo one zemlje koje ulažu u svoje obrazovanje i stvaraju kvalitetne mlade ljude sposobne kritički promišljati, preuzimati odgovornost, pratiti globalne trendove imaju šansu za uspjeh i napredak. "I zato svi zajedno podržavamo sve napore koji će unaprijediti naš obrazovni sustav", dodao je.
Zahvalio je ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak na brojnim aktivnostima i u redovitom i u eksperimentalnom smislu te nizu kvalitetnih inicijativa.
Plenković je naglasio da će zahvaljujući rastu plaća od 1. srpnja doći do povećanja usklađivanja mirovina po švicarskoj formuli za čak 2,7 posto, što je, kazao je, 69,54 kune više u prosječnoj starosnoj mirovini.
"S time smo, kada ukupno gledamo u mandatu naše Vlade, u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 1. srpnja 2018., uskladili mirovine za ukupno 6,39 posto. U našem izbornom programu ideja je bila pet posto u mandatu ove Vlade. Nismo niti još na dvije godine, a uspjeli smo zahvaljujući rastu plaća i usklađivanju proći taj broj", kazao je premijer.
Istaknuo je da u svakom slučaju i daljnji tijek mirovinske reforme ima za cilj i održivost mirovina i primjerenost i nada se većim mirovinama, posebno onima koji imaju najmanje.
Vezano za novu rundu subvencioniranja stambenih kredita za koju su prijave krenule 3. rujna Plenković smatra da je to važna mjera i u demografskom kontekstu koja će pridonijeti da mnoge naše mlade obitelji riješe svoja stambena pitanja. Očekujem, dodao je, interes sličan kakav je bio i prošle godine.
Povećanje mirovina
Plenković je podvukao i povećanje mirovina. "Zahvaljujući rastu plaća doći će do povećanja, odnosno usklađivanja mirovina za čak 2,7 posto što je 69,54 kune više u prosječnoj starosnoj mirovini, s time smo u našem mandatu uskladili mirovine za 6,39 posto i ostvarili cilj."
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić najavio je da će se konzultirati s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem kako bi riješili problem dijela umirovljenika kojima su zbog porasta mirovina za 63 kune mirovine prešle granicu od 2.000 kuna, pa će morati plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje.
Ministar je uoči Vladine sjednice rekao novinarima da su mirovine usklađene za rekordnih 2,7 posto, te će rasti u prosjeku za 63 kune.
"Nije u mom resoru dopunsko zdravstveno osiguranje, tek sam danas za to saznao. Sjest ćemo s resornim ministrima, razgovarati i naći rješenje", kazao je Pavić.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izvijestio je u srijedu da će u ponedjeljak početi isplata mirovina uvećanih za 2,7 posto. Isplata će, uz povećanje za kolovoz, uključiti i razliku za srpanj nastalu povećanjem aktualne vrijednosti mirovine od 1. srpnja za 2,7 posto.
Premijer se ovrnuo i na 13. Dubrovnik Forum, gdje se raspravljalo o aktualnim pitanjima, između ostalog o jugoistoku Europe. "Jasno smo izrazili stav da granice treba poštivati, kako bi se izbjegli bilo kakvi sukobi", rekao je Plenković, koji se u Dubrovniku sastao s premijerom Kosova.
U Dubrovniku je bio i glavni pregovarač Europske unije za pitanje izlaska Ujedinjene Kraljevine Michel Barnier. "S njim smo govorili o ključnim temama koje će se ubrzano razvijati idućih mjeseci jer je rok za samo šest mjeseci. Sve što je bilo bitno sa strane Hrvatske je ugrađeno u pozicije pregovara na razini EU-a", izvijestio je premijer.