Od početka godine, na snagu su stupile neke porezne izmjene. I dok su neka porezna opterećenja smanjena, vlasnici kuća za odmor u pedesetak gradova i općina doživjeli su porezni udar te su im se porezne obveze višestruko povećale, javlja tportal.
Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici nekretnina koje se ne koriste za stanovanje, a ovaj porez je opcijski. Visinu poreza unutar navedenog raspona određuje predstavničko tijelo općine ili grada na čijem se području nalazi nekretnina, a plaća se godišnje. Izmjenama koje su stupile na snagu povećan je raspon oporezivanja. Ranije je on iznosio od 0,66 do 1,99 eura po četvornom metru korisne površine, no po novome je donja granica spuštena na 0,60 eura, a gornja podignuta na pet eura.
Time je omogućeno općinama i gradovima da opterećenje poreznih davanja s oporezivanja dohotka djelomično prebace na oporezivanje kuća za odmor, a tu je mogućnost iskoristilo 240 od 556 jedinica lokalne samouprave.
POGLEDAJTE VIDEO: Ravnatelj Porezne potvrdio: Samo danas potrošili smo najmanje 70 milijuna eura!
Radikalan potez
Pedesetak gradova i općina odlučilo se na maksimalni porez od pet eura po kvadratu. Najradikalniji potez učinili su Dubrovnik i Mljet, koji dosad nisu naplaćivali porez na kuće za odmor, a sada su uveli maksimalno opterećenje od pet eura.
Najviše porezno opterećenje uveo je i Zagreb, čiji su čelnici najavili proširenje obuhvata naplate za vlasnike praznih stanova i apartmana za kratkoročni najam.
S 1,99 na četiri eura po kvadratu porez su podigli gradovi Duga Resa i Ozalj te općine Plitvička Jezera, Lovinac, Ravna Gora i Rešetari.
Među najvećim gradovima maksimalan porezni trošak vlasnicima vikendica i drugih stambenih nekretnina s povremenim korištenjem uveli su Zagreb, Rijeka, Pula, Šibenik i Dubrovnik. Porezno opterećenje, u manjoj mjeri, povećali su Karlovac (s 1,06 na 2 eura) i Kaštela (s 0,66-1,59 na 2 eura).