S Peđom Grbinom, zastupnikom SDP-a u Hrvatskom saboru i potpredsjednikom saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, razgovarali smo o nizu recentnih, nacionalno motiviranih incidenata, zatim već dugotrajnom rastu verbalnog i fizičkog nasilja koje nerijetko ima pogon na političko gorivo te društvenoj klimi u kojoj se takve pojave toleriraju ili čak opravdavaju, a s državnog vrha nonšalantno ili neuvjerljivo osuđuju.
NET.HR: Ovo ljeto nije bilo pakleno samo u klimatskom nego i političkom pa i sociološkom smislu. Bilo je puno i verbalnog i fizičkog nasilja prema strancima, migrantima, pripadnicima nacionalnih manjina, političkim neistomišljenicima, ženama... Kada se svi ti pojedinačni slučajevi stave na hrpu, postavlja se pitanje: kakva je to klima zavladala u hrvatskom društvu?
GRBIN: Hrvatsko društvo je s godinama postajalo imuno na nasilje jer se u našem društvu nasilje godinama toleriralo. Neki vidovi nasilja, kao ono prema migrantima, čak su se i poticali pa je naša predsjednica Republike urbi et orbi poručila da je, recimo, malo nasilja potrebno kada se migrante gura natrag preko granice. Sve se to nakupilo i, na moju veliku žalost, ali ne i iznenađenje, ovog ljeta eskaliralo. Da bismo se s time suočili i da bismo onda ovaj evidentan problem mogli početi rješavati, prvo što moramo učiniti je priznati da postoji. Drago mi je što su svijest o problemu pokazali mediji, veliki dio građana ove zemlje, a žao mi je što je izostala adekvatna reakcija državnih vlasti
NET.HR: Smatrate li da je za niz nacionalno motiviranih napada na hrvatske građane srpske nacionalnosti - čak i kada možda nisu bili takvi, ali su naknadno dobili takvo značenje - poput onih u Uzdolju, Đevrskama i Viškovu, odgovoran i državni vrh?
GRBIN: Odgovorni su prije svega počinitelji, ali i oni koji su pridonijeli stvaranju klime u kojoj se nasilje tolerira ili relativizira. A to je prije svega državni vrh.
NET.HR: Jesu li reakcije dužnosnika na spomenute incidente bile dovoljno odriješite i jasne? Je li dovoljna franšizna fraza "osuđujemo svako nasilje"?
GRBIN: Ne, nije! Naravno da je svako nasilje za osudu, ali nije svako nasilje isto i ne može se na isti način tretirati i sankcionirati. Nasilje koje u svojoj pozadini ima mržnju prema onima koje percipiramo kao druge i drugačije je daleko opasnije od nasumičnog nasilja koje se događa u svakom društvu, bez obzira što i jedno i drugo zahtijeva jasan, brz i odlučan odgovor. Nasilje koje u pozadini ima mržnju posljedica je godina i godina širenja netrpeljivosti ili omalovažavanja pripadnika nacionalnih manjina, vjerskih manjina, žena, homoseksualaca...
Takvo nasilje je osobito opasno jer ne dolazi samo od sebe, ono je posljedica djelovanja onih koji raspiruju mržnju i razara tkivo društva. Godinama je naše društvo zabijalo glavu u pijesak, bježalo od evidentne fašizacije i radikalizacije, pravilo se da je nebitno kada se o ženama govori kao drugotnima, ignoriralo stigmatizaciju gejeva, a sada se čudimo kada se mržnja s društvenih mreža pretače u fizičko nasilje. Pred nama je dug put borbe protiv nasilja, ali i popravljanja društvene klime, koji put s ovakvom reakcijom vladajućih još uvijek ne može ni započeti.
Grbin smatra kako je premijer morao znati za ovako veliki posao
NET.HR: Hoće li i predstojeća kampanja za izbor predsjednika Republike dodatno raspiriti (među)nacionalne, političke i ideološke napetosti u društvu?
GRBIN: Za mene nije pitanje hoće li ih raspiriti već je pravo pitanje koliko će ih raspiriti! Pogledajte samo reakcije i u kome je on pronašao krivca...
NET.HR: Andreja Plenkovića se dočekalo kao čovjeka koji će na čelu HDZ-a raskinuti s dotadašnjom politikom Tomislava Karamarka i vratiti stranku u prostor umjerenog centra. Je li Plenković uspio u tome?
GRBIN: Kada razmišljam o usporedbi Karamarka i Plenkovića sjetim se legendarnog Ilije Čvorovića (lik iz drame i filma 'Balkanski špijun', nap.a.) i njegovih riječi: "Još ne bi čovek ni reko da je on inspektor, onako uredan, lepo odeven. One iz mog vremena, mogao si da prepoznaš sa pet kilometara. To im je bila taktika. Da ga se plašiš! Čim ga vidiš - znaš ko je. A ovi opet idu u drugu krajnost. Čim ga vidiš - ne znaš ko je". E, pa takav je i Plenković: uredan, lijepo odjeven, pristojan... A u stvarnosti ne znaš tko je, jer provodi sve ono čime se Karamarko prijetio. Pa pogledajte samo uhićenja kojima svjedočimo: policija djeluje protiv ljudi koji prosvjeduju, šalju političke poruke, šire transparente. Crtača grafita po Tuđmanovom spomeniku otkrili su odmah, a mi već dvije godine, kao, ne možemo otkriti tko premlaćuje migrante kada se približe hrvatskoj granici. To je Plenkovićeva Hrvatska, prema Karamarkovom receptu.
NET.HR: Smatrate li da je Milorad Pupovac pretjerao kada je u intervjuu Radio Sarajevu prije nekoliko dana kazao da Hrvatska "postaje faktor nestabilnosti na prostorima bivše Jugoslavije", da je "crna ovca" po pitanju međuetničkih odnosa te da je na djelu "rehabilitacija ustaštva"?
GRBIN: Da, ali ne zbog teze da je faktor nestabilnosti i da se kod nas događa rehabilitacija ustaštva, već zbog teze da je "crna ovca". Mi danas svjedočimo rehabilitaciji Draže Mihailovića u Srbiji, zagovaranju nekakve Velike Mađarske koja bi opet obuhvatila gotovo cijelu Hrvatsku. Čak i u Sloveniji vidimo kulturu žice i nekakvih seoskih straža, što nije ništa drugo nego začetak nekih novih smeđih košulja i batinaša. U tom smislu Hrvatska nije crna ovca već se, nakon što je godinama uspijevala biti bolja od toga, u potpunosti uklopila u ono što se događa oko nas.
Zato mi je žao što kolega Pupovac ne prepoznaje da se radi o širem problemu, ali isto tako ne mislim da griješi kada govori o onome što se događa u Hrvatskoj. Kao što sam već rekao, prvi korak u rješavanju svakog problema je priznati da on postoji, a našem je društvu sve teže napraviti i taj prvi korak. Zato ćemo mi koji vidimo što se događa morati biti daleko glasniji i odlučniji nego do sada pa i ako ćemo sami zbog toga imati problema.
NET.HR: Uvučeni ste u apsurdni skandal. Nakon što ste prije par mjeseci na Facebooku objavili snimku mladih nogometaša iz Srinjina kod Splita, koji su nakon utakmice s vršnjacima iz Srbije na turniru u Barceloni na poticaj svoga trenera uzvikivali 'Za dom spremni', Agencija za zaštitu osobnih podataka postupila je protiv vas tražeći da se očitujete. Što se u međuvremenu dogodilo? Očekujete li neku sankciju jer ste upozorili na kršenje zakona i govor mržnje?
GRBIN: Ta snimka je samo još jedan pokazatelj onoga što se događa u našem društvu. "Za dom spremni" je ustaški pozdrav, govor mržnje i kao takvog ga tretiraju Ustavni sud i Europski sud za ljudska prava. Na snimci koju sam objavio vidi se kako su djeca u jednom sportskom klubu naučila da se njime pozdravljaju nakon utakmica. Za mene je to strašno i neprihvaljivo i moja je obveza bila reagirati i pokazati hrvatskom društvu da se to ne događa drugdje, da je fašizam pred našim vratima i da je došao do naše djece. Što se tiče samog postupka, poslao sam očitovanje i ne znam hoću li zbog toga biti kažnjen, ali se nadam da je moja objava barem nekima otvorila oči na ono što se u Hrvatskoj svakodnevno događa.
