General majoru Ljubomiru Bajiću, koji je prema kaznenoj prijavi što ju je policija podnijela protiv njega, izdao zapovijed za raketiranje Banskih dvora 7. listopada 1991., mogao bi biti osuđen i na 20 godina zatvora. Umirovljeni visoki časnik tadašnje JNA, koji je avansirao na funkciju zapovjednika 5. vazduhoplovnog korpusa u trenutku kada se vojska bivše države odlučila riješiti hrvatskog kadra u svojim zapovjednim redovima, trenutno živi u Srbiji. O svojoj ulozi u ratnim zbivanjima, kako se može zaključiti iz njegovih javnih istupa, govori s pozicije vojnog profesionalca.
Nije želio raspad Jugoslavije
Prisjećajući se početka raspada Jugoslavnije zaključuje kako se JNA trebala odlučnije postaviti prema slovenskoj Teritorijalnoj obrani, jer bi to, vjeruje, spriječilo i separatističke težnje Hrvatske. Stipu Mesića u svojim istupima izravno proziva za sudjelovanje u ilegalnom naoružavanju Hrvatske, budući da je, tvrdi, upravo njegovim potpisom krenula prva nabavka oružja iz Južnoafričke Republike. U pitanju je famozni avion pun oružja što je 1991. stigao u zračnu luku u Zagreb u organizaciji hrvatskog emigranta Antona Kikaša. Pošiljka je zaustavljena, a Kikaša su Bajićevi ljudi uhitili.
Iako je u emisiji Ćirilica srbijanske TV Happy 2015. godine izravno upitan o svojoj ulozi u raketiranju Banskih dvora, Bajić je odgovorio protupitanjem: 'Kad Amerikanci kažu zašto su gađali privatnu rezidenciju predsjednika Jugoslavije, što je za mene veći zločin od gađanja službenih prostorija, onda ćemo mi reći što se događalo oko Banskih dvora'.
Danas je u izjavi HRT-u objasnio zašto je izdao zapovijed.
"Vi ste za mene bili oružani pobunjenici, a zna se kako se sa pobunjenicima postupa. Hrvatska nije bila država, niti je bila priznata država. Što se dogodilo, dogodilo se", poručuje Bajić.
U međuvremenu je kažnjen za svoju ulogu u rušenju helikoptera s pripadnicima tadašnje Europske ekonomske zajednice 1992. godine u Podrutama kod Novog Marofa. Za to ga je osudio Prizivni sud u Rimu koji je vodio postupak budući da su u srušenoj letjelici bila četvorica talijanskih časnika i dočasnika, te jedan francuski časnik. Kažnjen je 2013. godine nakon postupka u odsutnosti s 28 godina zatvora. Istu kaznu dobio je i potpukovnik Dobrivoje Opačić, tadašnji zapovjednik zračne baze Željava iz koje je poletio jugoslavenski MIG 21 koji je oborio helikopter.
Zapovijed za rušenje helikoptera: 'Ožeži', 'oderi'!
Pukovnik Božidar Martinović, zapovjednik operativnog centra protuzračne obrane u Beogradu oslobođen je optužbe, dok je pilot MIG-a Emir Šišić, protiv kojeg je vođen odvojeni proces, 2005. godine u Italiji osuđen na 15 godina zatvora. Već 2008. godine pušten je, zbog dobrog vlada i lošeg zdravstvenog stanja na slobodu. U svojoj je obrani ponavljao da je samo izvršio zapovijed što su mu ju izdali njegovi nadređeni.
Rasplet procesa nije dočekao Blagoje Adžić, tadašnji načelnik Generalštaba JNA, koji je također bio obuhvaćen optužnicom. Umro je 2012. godine.
Prvostupanjska presuda bila je oslobađajuća, no nakon žalbe, viši sud izrekao je osuđujuću presudu.
Prema optužnici, Bajić, Martinović i Šišić sudjelovali su 7. siječnja 1992. u rušenju helikopter EEZ-a u kojem su se nalazili pilot potpukovnik Enzo Venturini, drugi pilot Matta, narednici vodnici Natale i Racci, svi iz pete pukovnije Rigel di Casarsa, te francuski časnik Jean Loup Eichenne. Teretilo ih se i za pokušaj obaranja još jednog helikoptera u kojem su se nalazila trojica Talijana i međunarodni diplomat. No, MiG JNA nije u tome uspio jer je ispaljena raketa promašila cilj zahvaljujući iznenadnom slijetanju helikoptera.
Prema rekonstrukciji događaja talijanskog tužitelja, Opačić je po zapovijedi trojice pretpostavljenih, Martinovića, Bajića i Adžića, na pravoslavni Božić 1992. godine, izdao zapovijed Šišiću da obori letjelice. Za to je Opačić upotrijebio riječi 'ožeži' i 'oderi', nakon čega je Šišić ispalio rakete 'zrak-zrak' na helikoptere. Sud je nakon osude časnika obvezao Srbiju, kao zemlju nasljednicu SFRJ da obiteljima stradalih plati 950 tisuće eura odštete.
Uz Bajića, policija za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ubojstvo u pokušaju visokih državnih predstavnika u napadu na Banske dvore tereti i načelnika u protuzračnoj obrani Slobodan Jeremić (68), načelnika 105. lovačkog bombarderskog puka Đuru Miličevića (62), referenta u tadašnjem KOS-u ratnog zrakoplovstva Čedomira Kneževića (66) i dva pilota izvršitelja R. D. (61) i Davora Lukića (59).
