Ustavni sud od 11 sati odlučuje o sudbini predsjednika Republike Zorana Milanovića koji se želi kao nezavisni kadidat na listi SDP-a kandidirati za premijera na parlamentarnim izborima u travnju.
Mnogi su ustavni stručnjaci nakon njegove šokantne najave ocijenili da je riječ o ustavnoj krizi iz koje se može izaći samo ako se Milanović prije izbora povuče s pozicije predsjednika Republike. On je, s druge strane, najavio da će s pozicije predsjednika Republike odstupiti tek kad pobijedi na izborima.
O tome će raspravljati 13 sudaca odnosno sutkinja. Desetorici od njih 7. lipnja istječe redovni osmogodišnji mandat. "Što znači da će oni kod ove odluke razmišljati i o vlastitoj fotelji", istaknuo je RTL-ov izborni komentator Mate Mijić.
Kako se biraju Ustavni suci?
Ustavne suce bira Hrvatski sabor iz redova istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesorica pravnih znanosti. Ustav propisuje da ako na mjesto ustavnog suca kojeg je istekao mandat nije izabran novi, postojećem sucu se mandat može produljiti, ali ne dulje od šest mjeseci.
Ustavni sudac može postati osoba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, koja se u toj struci istaknula znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge navedene uvjete može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Suci se biraju dvotrećinskom većinom glasova saborskih zastupnika. Ne smiju obavljani nikakvu drugu javni ni profesionalnu dužnost te ne smiju biti član političke stranke, kao ni svojim javnim djelovanjem iskazivati naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci.
Od 2016. predsjednik Ustavnog suda je bivši obavještajac Miroslav Šeparović, koji je još jedan mandat dobio 2021. godine. Karijeru je počeo u tvrtki Blato 1981. godine, a nekoliko godina kasnije postaje sudac Općinskog suda u Zagrebu gdje je bio od 1986. do 1989. godine.
U Ministarstvu pravosuđa radio je od 1989., najprije kao upravni savjetnik u Upravi za imovinsko-pravne poslove, a zatim je od 1995. do 1998. je bio ministar pravosuđa. Od 2000. do 2005. bio je odvjetnik, a od 1998. do 2000. ravnatelj Hrvatske obavještajne agencije i zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost.
Većini mandat istječe u lipnju
Oporba ga je isticala kao osobu koja sve sporne odluke donosi u korist HDZ-a zbog čega, tvrde, nije srušio niti Zakon o neradnoj nedjelji.
Među sucima na Ustavnom sudu su i bivši SDP-ovci Ingrid Antičević (poznatija po svojoj izjavi "pipl mast trast as"), Mato Arlović i Josip Leko. Tu je i bivši HDZ-ovac Davorin Mlakar koji je svojedobno lažno predstavio austrijskoj banci i kojeg su Austrijanci istraživali zbog sumnje da je primio 630.000 mita s bivšim članom Državnog izbornog povjerenstva Josipom Vreskom i HSS-ovcem Danijelom Ropušem, pišu 24 sata.
U Ustavni sud je, podsjetimo, ušlo pet kandidata koje su predložili HDZ i Most: Snježana Bagić, Davorin Mlakar, Branko Brkić, Mario Jelušić i Miroslav Šumanović.
SDP je predložio četvero sudaca - Ingrid Antičević, Josipa Leku, Andreja Abramovića i Lovorku Kušan. HNS je podržao Rajka Mlinarića, dok su u dogovoru HDZ-a i SDP-a izabrana još trojica - Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović.
Mandat u lipnju ne istječe samo predsjedniku suda Šeparoviću te sucima Selanecu i Arloviću kojima mandat traje do listopada 2025. godine.
Milanović zazivao ukidanje Ustavnog suda
Predsjednik Milanović više je puta napadao Ustavni sud, posebice Miroslava Šeparovića kojeg nije zaboravio ni u nedjelju kad su ga novinari pitali predstavlja li njegov potez udar na Ustav.
"Moj suradnik Peđa Grbin i ja to vidimo potpuno drugačije. Čovjek koji je '90-e pisao Ustav, Šeks je bio pijan cijelo vrijeme, Kruno Olujić misli isto što i ja. Nebitno je što misli Ustavni sud kojem je na čelu Šeparović, koji je u krvnoj zavadi s Turudićem - ali sve je to isti šljam - i pajdo i kum pijanog Šeksa. Oni mogu donijeti odluku kakvu hoće ali ja ću u kampanji biti. Možete biti kandidat na europskim izborima, predsjednik republike može biti kandidat za europski parlament, zakon donesen 2010. godine, HDZ ga je donio. Ja glasao za njega u Saboru. To može, a za Sabor ne može, hajde mi to objasnite. Ako Ustav nije jasan, kako je moguće da jedan zakon predsjednika predviđa kandidata, a ovdje je zabranjeno? To su gluposti", ocijenio je Milanović.
Prije dvije godine je ustavne suce Milanović optuživao za ustavni udar i govorio da Ustavni sud treba ukinuti.
"Na njihovo se poštenje ne može računati. Ti nesretnici su upali u klopku, stavljajući se iznad naroda. Tih 10 no names ili bivših HDZ-a, pa i SDP-ovih političara", rekao je Milanović komentirajući zaključak Ustavnog suda da referendumska pitanja dviju Mostovih inicijativa o ukidanju COVID potvrda i "stožerokracije" nisu u skladu s Ustavom.
POGLEDAJTE VIDEO: Milanović: 'Nebitno je što misli predsjednik Ustavnog suda koji je pajdo pijanog Šeksa'
