Najnoviji izvještaj Europske agencije za okoliš (EEA) o kvaliteti zraka u 323 gradova u EU-u plus Islandu, Norveškoj i Švicarskoj, ocjenu "vrlo loše" dodijelio je kvaliteti zraka u samo pet gradova. Osim Poljske i Italije, svog antilaureata među tih pet gradova ima i Hrvatska.
Riječ je o Slavonskom Brodu u kojem je prosječna koncentracija finih čestica u zraku PM2,5 u proteklih godinu dana bila tako loša da je ovaj grad završio na 321. mjestu od 323. Odnosno, Slavonski Brod, činjenica je, ima treću najgoru kvalitetu zraka u EU plus one tri zemlje.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da dugotrajno zagađenje zraka česticama PM2,5 ne prelazi vrijednost od 10 mikrograma po metru kubičnom. Neslavnu titulu grada sa zrakom "vrlo loše" kvalitete dobiva se ako ta koncentracija prelazi 25 mikrograma u prosjeku tijekom jedne godine. Slavonskom Brodu to je uspjelo.
Iz Hrvatske EEA je u svom godišnjem pregledu navela još tri grada; Zagreb, Rijeku i Split. To što ovi gradovi nisu završili u ekološkom podrumu godišnjeg praćenja kvalitete zraka, nije preveliko postignuće.
Kad je riječ o glavnom gradu Hrvatske, tamo su u godini dana izmjerene prosječne vrijednosti zagađenja finim česticama od 15,85, što znači da je riječ o ocjeni "slabo", a zbog čega u pregledu stanja u 323 grada u Europi Zagreb čami na tek 256. mjestu, odnosno u donjoj četvrtini.
Joj, samo ne pitajte za Split!
Da EEA u svom ocjenjivanju nije čak niti previše rigorozna pokazuje primjer Rijeke. Rijeka, prema ovom pregledu, godišnje prosječno trpi zagađenje od 10,59 mikrograma finih čestica po metru kubičnom, što je ispod donje granice preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
Unatoč tome, EEA je zagađenje u Rijeci ocijenila "umjerenim" i na 158. mjesto ljestvice od 323 grada.
Split? EEA nije zaboravio Split, samo što grad od nešto manje od 200.000 stanovnika u strogo administrativnom području, a u metropolitanskom možda i dvostruko više, što se EEA tiče, ima ravno 0 (nula) mjernih stanica iz kojih je EEA dobivalo podatke. Stoga se Split u pregledu vodi kao grad za kojega "nema podataka" i označen je crnom točkom.
Od gradova koji ne samo što imaju mjernu stanicu odakle je EEA dobio podatke, nego su još i najsvjetliji primjeri zdravog života po čistoći zraka, u Europi su najbolji Umeå u Švedskoj i Tampere u Finskoj.
Astmatičarima, plućnim bolesnicima, pa i svima zdravima, ali koji takvi žele i ostati, jako bi prijao život i u Funchalu na portugalskom otoku Madeira, u glavnom gradu Estonije Talinnu, u Bergenu u Norveškoj, u Uppsali, u Narvi, a ako je kome baš do ugodne, blage klime, onda može razmišljati o Salamanci u Španjolskoj.
Uz bok Poljskoj i Italiji
Među 15 gradova s najčišćim, najzdravijim zrakom u Europi čak dva imaju više od milijun stanovnika (bez predgrađa); Stockholm i Helsinki. Nasuprot tome, kao zemlje s najgorim zagađenjem ističu se gradovi u Poljskoj i Italiji.
Ah da, i u Hrvatskoj.
Zagađenjem zraka se, inače, Svjetska zdravstvena organizacija bavi vrlo temeljito zbog dokazanog katastrofalnog utjecaja po zdravlje, u prvom redu ljudi, te jako utječe na rast stope umiranja od raznih bolesti. Prema službenim podacima, u pandemijskoj 2020. godini samo u pet najnapučenijih gradova svijeta direktno od zagađenosti zraka prerano je poumiralo 160.000 ljudi.
Pritom se imalo u vidu upravo čestice PM2,5, a grad u kojem je zagađenje pobilo najviše ljudi, bio je New Delhi sa 54.000. Slijedio je Tokio sa 40.000 umrlih, Šangaj, Sao Paulo i Ciudad de Mexico. O tome koliko je ljudi te godine, dakle u kojoj je zagađenje bilo izrazito nisko zbog pandemije, pomrlo diljem svijeta od zagađenja zraka, može se samo špekulirati u redu veličine od milijuna.
Samo u tih pet gradova procjenjuje se da su ekonomski gubici uslijed zagađenja zraka iznosili čak 85 milijardi dolara.
Greenpeace je taj izvještaj iz veljače popratio još jednim apelom za, između ostalog, što hitno "skidanje" čovječanstva s fosilnih goriva, čije izgaranje je zapravo apsolutno glavni uzrok čestica PM2,5.
Za Hrvatsku se stvarno čulo u svijetu
Hrvatski gradovi, inače, uživaju sasvim nezavidnu popularnost u svjetskim krugovima koji prate zagađenost zraka. Zagreb je, primjerice, 26. veljače ove godine imao drugi najzagađeniji zrak u svijetu. Tada su se, lokalno, spominjali još i Slavonski Brod, te – regionalno – i Beograd.
O kakvim stanjima po zdravlje najbolje svjedoče dani poput onog od 16. siječnja 2020. Tada nije bila riječ samo o Zagrebu, nego i o Višnjanu, Puljskom Kaštijunu, opet i o Slavonskom Brodu, čak i Kopačkom Ritu.
U Zagrebu je tog dana na postaji u Dugavama izmjereno čak 112,79 mikrograma, kod zgrade Zagrebačkog holdinga 81,73 mikrograma, kod tramvajskog okretišta u Dubravi 49,28 mikrograma…
Ako se takvo stanje još ne čini dovoljno lošim, prisjetimo se stanja u Zagrebu šest dana ranije, odnosno 10. siječnja 2020. Zagreb je tog dana imao najgori dan u EU, odnosno čak 151 mikrogram po metru kubičnom.
Prošlog listopada CE Delft za Europsku alijansu za javno zdravstvo (EPHA), nevladina platformu sa sjedištem u Bruxellesu, objavila je da EU plus Velika Britanija, Norveška i Švicarska godišnje pretrpe štete od 166 milijardi eura zbog zagađenja zraka. U tom izvještaju je rečeno da povećanje broja automobila u gradu samo za jedan posto povećava socijalna izdavanja za 0,5 posto.
Konačno, koliko ljudi u Hrvatskoj umire od zagađenja?
Konačno, u ožujku 2020. znanstvenici s Instituta Max Planck objavili su rezultate studije kojom su utvrdili da je svjetski prosjek skraćenja života ljudi od zagađenog zraka tri godine i da je prosjek za prethodne godine 8,8 milijuna ljudi koji svake godine umru od zagađenog zraka.
Prema podacima EEA u Hrvatskoj godišnje od zagađenog zraka prerano umre oko 5100 ljudi. Usporedbe radi, katastrofalan udar covida-19 tijekom pandemije u Hrvatskoj je do sada pobio 8165, što su užasne brojke za ovako malu zemlju.
Odatle i zaključak s Instituta Max Planck da je zagađenje zraka gori javnozdravstveni problem čak i od pušenja.
A kome nije dosta niti to, znanstvenici su posljednjih godina utvrdili i direktnu uzročnu vezu zagađenja zraka s ispadanjem kose.
U nastavku pogledajte kako je vrlo neslavnu reputaciju u izvještaju pokrio RTL Danas:
