Kamena poljska kućica, bunja ili kujica - ukras je na kamenoj suhozidnoj čipki otočića Baljenca koje će kao djelo vrijednih ruku generacija težaka otoka Kaprija uskoro i pred komisiju UNESCO-a.
"Radi se o prijavi umijeća gradnje u suho. Toga ima u vrlo različitim formama i najvažniji je kriterij da je to nešto čemu se umijeće sačuvalo i znanje se prakticira i dan-danas", kaže etnolog Jadran Kale.
Nenaseljeni otočić vlasništvo je mještana Kaprija, otoka iz šibenskog arhipelaga, a kamenu čipku su mukotrpnim krčenjem 'vezle' uglavnom Kaprijanke dok su njihovi muževi odlazili na ribarenje.
"Naši preci su krčili godinama i godinama, generacijama i generacijama da bi uhvatili malo škrte zemlje u kojoj su sadili vinovu lozu, smokve i oskoruše, poneka kruška mala i tako. Od toga su ljudi, od te zemlje gradili vinograde i od toga živjeli", kaže Mladen iz Kaprija.
Suhozidi nastali kao deponij viška kamena, ali su služili i kao staze za kretanje po otoku dugom oko 830 metara.
Na otočiću, koji ima površinu od 12 hektara i koji se u krug cijeli može prijeći za samo 20 minuta, izgrađena su čak 23 kilometra suhozida.
Mladenov otac zadnji je imao vinograd na Baljencu, prije nego je otočić prije 40-ak godina postao lovište naseljeno divljim zečevima. Zečevi su uništili vinograde, a lovci sada ruše i devastiraju suhozide. Krajnji je trenutak da otok, kojega preuzimaju i borovi zaštiti kao kulturni krajolik.
"Kao kulturni krajolik on bi nudio sutra mogućnosti da ljudi koji budu prijavili ovo za kultivaciju iznova uberu agrookolišni poticaj i iduće godine kreće s isplatom poticaja za popravak i izgradnju suhozida", dodaje Kale.
Poticaji za obnovu suhozida i poljoprivrednih kultura zainteresirali su Kaprijane.
"Bilo bi idealno da se ponovno kultivira otok i da ponovno niknu vinogradi i smokve, ali bi bilo i brendiranje proizvoda itekakakvo prepoznatljivo za budućnost", Meri Krnić, voditeljica Lokalne akcijske grupe More 249.
Nakon primoštenskog Bucavca čarobni prizor Baljenca možda bude druga fotografija koja će se u sjedištu Ujedinjenih naroda izložiti kao jedinstveni spomenik umijeća i truda dalmatinskih težaka.