Ovih dana javnost je bila zgranuta viješću da je prošle godine čak 112 učenika prvih razreda osnovne škole s nesupjehom završilo školsku godinu odnosno - palo razred. Novinari RTL-ove Potrage dali su se u potragu za informacijama na relevantnim adresama kako bi razjasnili fenomen prvašića-ponavljača koji se ponavlja iz godine u godinu. U posljednjih šest godina čak 890 dječaka i djevojčica nije uspjelo upisati drugi razred, a najviše ih je bilo 2015. godine - 154.
U Osnovnoj školi Kuršanec u Čakovcu 25 je ponavljača, od kojih dvoje prvašića.
"Jedan od tih dvoje učenika ima 290 izostanaka. Ako dijete toliko puta nije došlo u školu pitamo se kako ju može završiti. Djevojčica je bila redovitija, ali nije uspjela zadovoljiti minimum da uđe u drugi razred", kazala je za RTL ravnateljica OŠ Kuršanec Marija Tepalović dodavši kako učenica nije pokazivala ikakve pomake u znanju.
'Uza sav trud ne mogu savladati minimum'
Ravnateljica Tepalović pojašnjava, pak, kako je često problem s djecom iz romske populacije koja dolaze u školu nedovoljno pripremljena.
"Svi oni završavaju program predškole od 10 mjeseci, ali to nije dovoljno da bi se pripremili i mogli ravnopravno pratiti izazove koji se stavljaju pred njih. Dakle, nepoznavanje hrvatskog jezika, kod učenika općenito, obiteljske prilike u kojima žive su dodatni demotivirajući faktor", kazala je za RTL ravnateljica Tepalović.
Logopedinja Ivana Srebačić iz iste škole napominje kako je nepoznavanje jezika tek dio priče.
"To su djeca koja uz veliki trud i nas kao stručnjaka ne mogu savladati minimum minimuma. Ne mogu imenovati sva slova, ustrojiti analizu glasova, preslikati slova s ploče – neki to ne mogu i onda je najbolje da ponove taj razred. Broj izostanaka. Ako nije redovito u školi, ako nema okolinu koja će ga poticati, ne može napredovati", kaže.
U tri županije najviše ponavljača
Najviše je ponavljača među prvašićima u Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Međimurskoj županiji, a podaci kazuju da su to većinom učenici romske nacionalne manjine.
"Jednim dijelom ne dolaze u školu. Da budemo potpuno iskreni problem je i u nedostatku ranog odgoja i obrazovanja u samoj obitelji, zatim i u tom što neka od te djece imaju i objektivne probleme u učenju", kaže pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Međimurske županije Blaženka Novak.
U toj županiji mnogo napora ulažu u motivaciju i roditelja i učenika pa su otvorili igraonicu za djecu te učenicima osigurali dodatnih 70 sati hrvatskog jezika, romske pomagače, vanškolske aktivnosti...
"Ukoliko se obrazovni sustav prvi put s tim djetetom susretne na upisu Vi ne možete u tako kratkom vremenu detektirati sve probleme koje dijete ima. Je li mu potrebna prilagođena nastava, individulani program, sve se to događa u tim prvim danima škole", ističe Novak.
No među svim ponavljačima prvih razreda u Hrvatskoj, službeno je tek deset učenika romske nacionalne manjine, odnosno manje od 10 posto. U Ministarstvu obrazovanja kažu ponavljače uglavnom povezuju izostanci. No, ne daju odgovor na pitanje kako je uopće moguće ne poslati dijete u obaveznu školu i pritom ne odgovarati.
'Neki ponavljaju razred i po sedam puta'
"Neki od tih učenika su višestruki ponavljači. Ne idu drugi put, nego 4, 5, 6, 7 put u prvi razred. Većina ih se ne pojavljuje imaju 500, 600 ili 700 izostanaka. u nekim situacijama je broj opravdanih izostanaka velik, što može sugerirati da su bili bolesni pa nisu svladali gradivo, u nekim slučajevima nisu išli u predškolu i nisu savladali hrvatski, a u nekim slučajevima je teško donijeti zaključak zašto su pali razred", kazao je za RTL-ovu Potragu glavni savjetnik ministrice znanosti i obrazovanja Marko Košiček.
"Trebamo li mi uvesti mogućnost da svi prođu automatski. Što s tim učenicima koji nisu 700 sati bili na nastavi. Hoće li oni ikada uhvatiti priključak? Kad se sjete, u trećem razredu kad njihovi vršnjaci znaju sve. Nije samo rješenje u jednom trenutku uhvatiti vlak. Škola postoji s razlogom u različitim ciklusima koji se moraju usvojiti", dodao je.
Psihologinja na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu Zrinka Ristić Dedić kaže kako je ponavljanje u tako ranoj dobi vrlo stresan događaj koji utječe na kasniji razvojni put.
"Sustav bi trebao biti takav da svakom djetetu omogući da postigne uspjeh. Često se radi o djeci koja imaju teške sudbine, koja odrastaju u siromašnim okolnostima, već imaju svoje tegobe, a ovo je jedan dodatak koji govori o tome da ih škola iznevjeruje kao institucija", kaže ona.
'Kad bi imali opisno ocjenjivanje ne bi bilo ovoga'
Ako dijete nema podršku obitelji, tumači nam dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Siniša Opić - upravo mu je učitelj tada jedina slamka spasa.
"Gle čuda, taj učenik mora pasti razred. Što je važnije ocjena ili da učenik prepozna da to može. Mi svi ne trčimo na sto metara isto i ne plivamo isto, zato se škola mora prilagoditi specifičnim sposobnostima učenika", kaže Opić.
"Kad bi imali opisno ocjenjivanje onda ovaj problem nestaje. Dobijete izvještaj da je savladao to i to i prijedlog što treba da poboljša ostatak. To ocjenom ne možete prikazati", dodaje dekan Opić.
Na koncu, i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pita se tko su prvašići ponavljači i zašto ponavljaju razred.
"Problema je više i na više razina. Potrebno je analizirati svaku od tih životnih priča da bi mogli utvrditi uzroke i dati prijedloge za poboljšanje. Ova situacija nas je zabrinula.
