''Kolektivna, nezakonita i nasilna policijska protjerivanja izbjeglica na granicama Hrvatske nastavljaju se bez obzira na uporna upozorenja brojnih međunarodnih i domaćih institucija i organizacija'', upozorili su Centar za mirovne studije (CMS) i Are you Syrious? (AYS) te Inicijativa Dobrodošli na predstavljanju novog, već petog izvještaja o nezakonitim protjerivanjima i nasilju Republike Hrvatske: 'Nezakonite prakse i sustavno kršenje ljudskih prava na granicama Europske unije'.
- Turobno stanje ljudskih prava u RH: Polarizacija u društvu, socijalno raslojavanje, nepovoljni radni uvjeti, ugrožena prava žena ...
- Male Madine tko se sjeća još? Ne zna se tko je odgovoran. Kako je sigurnost progutala solidarnost?
Organizacije stoga pozivaju na odgovornost Ravnateljstvo policije, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i načelnika Uprave za granicu Zorana Ničena. Traže istragu i sankcioniranje nalogodavaca i pojedinačnih policijskih službenika koji su, tvrde, svojim postupanjem prekoračili ovlasti i prekršili zakone iako zakon omogućuje odbijanje izvršenja nezakonite naredbe.
Patrik
Macek / PIXSELL
Gdje je nestalo više od 5.000 ljudi? MUP negira
optužbe
Njihov se izvještaj nastavlja i na nedavno objavljene izvještaje
Amnesty Internationala, UNHCR-a, organizacije No Name Kitchen i
drugih međunarodnih aktera koji prate stanje na hrvatskih
državnim granicama. MUP sve njihove pritužbe redovito odbacuje
tvrdeći da se radi o zakonitom postupanju policije, koja štiti
hrvatske granice provodeći održivu politiku migracija i poštujući
nacionalne i europske zakone.
No, nisu hrvatske vlasti jedine problematične, naime,''lančana protjerivanja događaju se od Italije do Bosne i Hercegovine preko Slovenije i Hrvatske'', upozorili su aktivisti organizacije Italian Consortium of Solidarity, koji su također bili na predstavljanju izvještaja.
U samom Izvještaju o nezakonitim protjerivanjima i nasilju
Republike Hrvatske: 'Nezakonite prakse i sustavno kršenje
ljudskih prava na granicama Europske unije' sabrana su neka od
svjedočanstava prikupljenih na terenu zadnjih mjeseci. Ona iz
prve ruke govore o premlaćivanju, ponižavanju, izgladnjivanju i
seksualnom nasilju prema izbjeglicama i migrantima koji su
zatečeni na području Republike Hrvatske te se navodi da je
dokumentirano najmanje 10.000 nezakonitih protjerivanja.
MUP RH navodi da je tijekom 2018. godine u nezakonitom prelasku državne granice zatečeno 8.207 osoba od čega je iz Hrvatske 2.961 osoba pokušala prijeći u Sloveniju, a osam osoba u Mađarsku; dok je u Hrvatsku 1.829 osoba pokušalo ući iz Srbije, 676 iz BIH, 19 iz Crne Gore, 15 na različitim lokacijama koje su dio pomorskog i zračnog prometa; dok je 2.699 osoba zatečeno na 'nepoznatom dijelu granice – u dubini teritorija RH'.
Od tih 8.207 osoba, 1.438 osoba vraćeno je u treće zemlje, 1.068 osoba je zatražilo azil, 536 osoba je smješteno u detenciju, ali nejasno je što se dogodilo s preostalih 5.165 osoba – gdje su one i gdje je zabilježeno kako je policija postupala prema njima? Spomenute organizacije pretpostavljaju da je riječ o ljudima koji su nelegalno izbačeni iz Hrvatske te očiglednu razliku u statističkim podacima koje različiti akteri objavljuju te uzimaju kao važnu činjenicu u postupanju policije prema izbjeglicama i migrantima.
Naime, međunarodne organizacije upućuju na znatno veći broj osoba
koje su protjerane ili odvraćene - prema MUP-ovoj
terminologiji, od strane hrvatskih policijskih službenika, a MUP
u dokumentu koji bi trebao sadržavati temeljne sigurnosne
pokazatelje zapravo ukazuje na to da, smatraju organizacije, ne
znaju ili ne žele reći kamo je s teritorija RH nestalo čak 5.156
osoba.
'Točne statistike o nezakonitom protjerivanju izbjeglica iz Hrvatske u susjedne države nema'
''Moguće je da se radi o propustima u bilježenju, no praćenje nekih međunarodnih organizacija ukazuje na to da je broj ljudi koje sustav nije zabilježio zapravo mnogo veći. Nalazi međunarodnih institucija govore i da MUP te ljude nije samo 'izgubio', nego ih je pritom i 'dobro namlatio'. Točne statistike o nezakonitom protjerivanju izbjeglica iz Hrvatske u susjedne države nema, no uvidom u praćenja koja postoje, možemo ugrubo zaključiti da se radi o najmanje 10.000 osoba'', procjena je ljudskopravaških organizacija.
Are You Syrious, Centar za mirovne studije, i Inicijativa
Dobrodošli stoga zahtijevaju hitan prekid nezakonitog postupanja
prema izbjeglicama i volonterima i upozoravaju da se ''Hrvatska
zbog takvog ponašanja našla na sramotnoj listi zemalja u kojima
se ne poštuju temeljna ljudska prava, zajedno s Mađarskom i
Italijom čiji su režimi postali paradigmatski primjeri
nedopustivog ophođenja prema izbjeglicama, migrantima i
organizacijama civilnog društva''.
''Europa koja bi trebala biti korektiv ovakvih praksi nažalost to
nije, jer politike 'obrane' Tvrđave Europe dolaze upravo iz
njezinih struktura. Te politike su fokusirane na zaštitu vanjskih
granica i štetne sporazume sa zemljama poput Turske i Libije kako
bi zadržale ljude izvan Europe, a kao metode koriste policijsku
represiju, rasnu profilaciju i razne forme nasilja od kojih su
neke predstavljene u ovom izvještaju'', upozoravaju organizacije
za zaštitu ljudskih prava.
Patrik Macek/PIXSELL
Problem je to s kojim su upoznati i zastupnici Europskog parlamenta (EP) te su dan ranije na sjednici Odbora EP-a za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove oštro prozvali Vladu Republike Hrvatske zbog nasilja prema izbjeglicama i pritiska na udruge koje štite njihova ljudska prava.
Europski parlamentarci tražili su od Europske komisije da navede koje će korake poduzeti te jesu li već pokrenuli prekršajni postupak prema hrvatskim vlastima zbog nezakonitog protjerivanja 7.000 ljudi o kojima su zastupnici Europskog parlamenta bili obaviješteni. Također, od hrvatske Vlade su zatražili hitni prestanak kolektivnog protjerivanja i omogućavanje pristupa azilu sukladno međunarodnom, europskom i nacionalnom pravu.
Patrik Macek / PIXSELL
Paralelno s tim zasjedanjem, 30 zastupnika Europskog parlamenta objavilo je otvoreno pismo Europskoj komisiji i Vladi Republike Hrvatske u kojem traže hitni prekid svih nezakonitih postupanja prema izbjeglicama, ali i prema udrugama, pravnicima i drugim braniteljima ljudskih prava izbjeglica i migranata. Dodatno, zatražili su provjeru načina na koji su vlade Hrvatske, BiH te Srbije utrošile europski novac namijenjen zaštiti granica, ali i temeljnih ljudskih prava izbjeglica jer sumnjaju da je došlo do zlouporabe dodijeljenih sredstava.
''Brutalne prakse premlaćivanja i prisilnih protjerivanja koje provode policijski službenici na hrvatskoj granici, protivne su domaćim i međunarodnim zakonima te direktivama'', podsjećaju organizacije za ljudska prava i ističu da ljudi koji traže sigurnost u zemljama EU nisu samo puke brojke i statistike, već ljudi čija individualna iskustva svjedoče o brutalnosti Tvrđave Europe.
Djeca izbjeglice
Ljudi
ušutkani i obespravljeni na granicama Europske
unije
''Nasilna, ilegalna i prisilna protjerivanja ljudi te
onemogućavanje pristupa sustavu azila guraju ljude u sivu zonu
zakona i izlažu ih daljnjoj nesigurnosti i opasnosti. Unutar te
sive zone oduzeta su im ne samo njihova ljudska prava, već i
temeljno dostojanstvo'', upozoravaju te napominju da je cilj ovog
izvještaja je da se kroz individualna svjedočanstva otvori
prostor za glasove ljudi koji su ušutkani i obespravljeni na
granicama Europske unije što se duboko odražava i na njihovo
zdravlje''.
Također ističu i da se ''osim kriminalizacije ljudi koji traže
sigurnost, ponovo suočavamo s iznimno problematičnim praksama
policijskog pritiska na odvjetnike i organizacije civilnog
društva koje pružaju podršku izbjeglicama''.
A da hrvatska policija krši zakone i Ustav dok DORH šuti, a
politika otežava rad na zaštiti ljudskih prava, upozorila je u
svojem Izvješću za 2018. godinu i pučka pravobraniteljica
Lora Vidović: “Tijekom 2018. MUP je pučkoj
pravobraniteljici nezakonito uskratio neposredan pristup
predmetima i podatcima o postupanju prema iregularnim migrantima
u Informacijskom sustavu MUP-a, koji je ujedno i jedini izvor tih
podataka”.
Naime, Vidović je osobno u policijskoj postaji Donji Lapac
onemogućen nenajavljen pristup policijskom sustavu, a neposredan
uvid u informacijski sustav MUP-a je od neprocjenjive važnosti
jer joj je MUP već ranije dostavljao podatke za koje se
neposrednim uvidom u spise predmeta utvrdilo da su nepotpuni
i/ili netočni, upozorila je pravobraniteljica u svojem Izvješću u
kojem upozorava i da takvo onemogućavanje pučke pravobraniteljice
u obavljanju poslova u skladu s ovlastima predstavlja grubo
kršenje Ustava RH i nekoliko zakona.