Zastupnici Hrvatskoga sabora raspravili su u srijedu zakonske prijedloge Bože Petrova (Most) za pomoć građanima i gospodarstvu pogođenima pandemijom koronavirusa predlažući izmjene ovršnog zakona i poreznih zakona koje oporba podupire, a vladajući ih smatraju nepotrebnima.
Petrov je rekao kako želi da se onima koji imaju blokade i ovrhe zaustavi ovrha nekretnina i pokretnina i to od mirovinskog osiguranja i poslodavaca. Upitao je vladajuće zašto ne žele zaštiti dužnike i ovršene i zakonski obvezati banke na beskamatni moratorij na otplatu kredita. Zauzeo se za ukidanje paušalnog poreza, članarine za HGK i HTZ i plaćanje akontacije poreza na dobit. "Neodgovorno je donijeti mjere bez financijskog plana i odgađanje rebalansa proračuna", ocijenio je Petrov.
Grozdana Perić (HDZ), odgovarajući na njegove kritike, rekla mu je kako nema pojma te da ona dolazi iz ekonomske struke i da zna što govori te kako je on imao priliku biti dio vladajuće koalicije i rješavati probleme, ali nije htio.
Branko Grčić (Klub SDP-a) najavio je potporu tim zakonskim prijedlozima ocjenjujući da je većina njih prihvatljiva, ali nema prevelike nade da će prijedlozi biti prihvaćeni poučen iskustvima sa sličnim SDP-ovim zakonskim prijedlozima.
Podupirući Vladine mjere potpore od 4000 kuna za očuvanje radnih mjesta, koje su financijski vrlo zahtjevne, upozorio je da nije donijela čitav niz drugih potrebnih mjera za one koji na nju ne mogu računati.
Grčić je upitao što s umirovljenicima koji primaju mirovinu manju od 1900 kuna, to jest 1500 kuna po članu obitelji, sa 70.000 socijalno potrebitih koji primaju 800 kuna pomoći, s 5000 sezonaca koji neće pronaći posao te sa 100.000 nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje koji ne primaju nikakvu naknadu. O svima njima treba voditi računa, poručio je Grčić.
"Kriza još nije blizu kraja i moramo se pripremati na suživot s koronavirusom i ograničavajuće mjere Stožera civilne zaštite", rekao je i upitao što kada sredinom lipnja istekne rok mjerama potpore? Smatra kako se ne može očekivati da će se ublažavanjem tih mjera stvari preko noći vratiti na prijašnje stanje jer je ugrožen velik broj radnih mjesta. Oni koji ih izgube neće moći plaćati rate kredita, a izgledi da pronađu novi posao su minimalni, upozorio je Grčić
Ustvrdio je kako banke moraju podnijeti teret krize navodeći primjer slovenskih banaka, koje su odobrile moratorij na otplatu kredita na godinu dana. "Ako mogu slovenske, mogu i hrvatske", smatra Grčić. Pozvao je vladajuće da se ne igraju sa sudbinama ljudi koji su izgubili radna mjesta i ne primaju plaću.
Anka Mrak Taritaš (Klub Glasa), reagirajući na činjenicu da Vlada odbija oporbene zakonske prijedloge, poručila je kako odnos vladajućih i oporbe nije jednosmjerna ulica i da oporba ima pravo reći što se treba i može učiniti. U tome, nažalost, nema pomaka ni za milimetar jer "kad oporba glasa za prijedloge vladajućih, onda je konstruktivna, a kada predlaže vlastite, onda je to populizam", ustvrdila je.
Postupanje inspekcije koja je na 30 dana zatvorila lokale u kojima su poduzetnici pokušali organizirati rad u vrijeme koronakrize, umjesto da im najprije pomogne, a tek zatim sankcionira, nazvala je birokratski bezosjećajnim, nehumanim, bez razumijevanja pokazujući svoje najgore lice. Kad je riječ o ovrhama, smatra da ne bi trebalo biti građana prvoga, drugoga i trećeg reda. Ocijenila je da prijedlozi Bože Petrova nude ono što vladajući nisu ponudili. Banke i leasing kuće, što se tiče moratorija na otplatu kredita u vrijeme koronakrize, nude ono što i inače, i ništa više od toga, upozorila je.
Ivan Lovrinović (Klub Promijenimo Hrvatsku - Živi zid) smatra kako je potrebno uvesti fiskalizaciju za sve pravne osobe te kako tada ne bi bilo 28 milijarda kuna nenaplaćenog poreza od kojeg Porezna uprava na godinu otpiše od 1,5 do dvije milijarde kuna. "Hrvatsku ne mogu spasiti kozmetička rješenja, potrebni su krupni zahvati i ljudi koji ih mogu provesti", poručio je Lovrinović te ustvrdio kako vladajući ne žele zakonski obvezati banke na beskamatni moratorij na otplatu kredita jer ionako trpaju novac u prepune džepove bankara.
Goran Aleksić (Klub Snaga, Nova politika i nezavisni) također se zauzeo da se bankama zakonski naloži beskamatni moratorij na otplatu kredita. Nije normalno da u vrijeme krize jedino banke zarađuju, one također moraju podnijeti teret krize odričući se kamate tijekom moratorija na otplatu kredita jer su, kako je rekao, već ionako nepošteno zaradile 15 milijarda kuna u proteklih 15 godina, aludirajući pritom na kredite vezane uz švicarski franak za koje se vode sudski postupci.
Potporu predloženim zakonskim prijedlozima najavio je i Davor Vlaović (Klub HSS, Demokrati), ocjenjujući da su Vladine mjere zakasnile jer je najprije nudila odgodu, a zatim otpis dugova, što je dovelo do novih 23.000 nezaposlenih na burzi. Imaju li oni pravo na potporu, upitao je Vlaović te ustvrdio kako Slavonija trpi najveće štete od koronavirusa. Drži da vladajući štite banke koje su na štetu građana godinama izvlačile dobit iz Hrvatske.
Oporba razočarana jer ju se ignorira: ''Vladi su puna usta zajedništva, a naše prijedloge ne želi čuti''
Čelnik Mosta Božo Petrov, koji u srijedu u Saboru predstavlja paket Mostovih zakona za pomoć građanima i poduzetnicima pogođenima posljedicama koronavirusa, Vladine je prijedloge nazvao polovičnima i zakasnjelima dok je Vladu pozvao da čuje i prihvati oporbene prijedloge.
„Ne očekujem od vladajućih zahvalu za sve naše prijedloge jer nikada nisu pokazali zainteresiranost za naše amandmane. No ovo nije jedna njihova mala varoš, već pitanje cijele države i svih građana te bi trebali biti skromni i ponizni i voditi računa da građani i poslodavci budu zaštićeni. Trebali bi čuti i prihvatiti mišljenje i drugih ljudi”, kazao je Petrov.
Paketom zakonskih izmjena Petrov predlaže niz mjera, odgodu svih ovrha za vrijeme epidemije, plaćanje PDV-a tek po naplati i ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit. Predlaže i otpis, a ne odgodu plaćanja obveza, ukidanje paušalog poreza na dohodak za iznajmljivače, ukidanje članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru i ukidanje drugih parafiskalnih nameta.
„Naše mjere idu za promjenom paradigme, da neke mjere ne budu privremene nego trajne, da se pokaže da država poslodavce ne doživljava kao ovce za šišanje, već kao partnere”, rekao je Petrov.
Mjere koje je Vlada donijela nazvao je polovičnim, a neke i zakasnjelim, dok je za Mostove istaknuo da se ne bi odnosile samo na vrijeme dok traje epidemija već i na razdoblje poslije krize.
Oporba: "Zašto nas Vlada ne čuje?"
I ostali oporbeni zastupnici upitali su zašto Vlada ne čuje oporbene prijedloge.
„Vlada kojoj su puna usta zajedništva naše prijedloge ne želi čuti”, ustvrdio je Saša Đujić (SDP).
Oporba je svjesna situacija i vladajuće prijedloge uglavnom podržava, no treba poslušati i oporbu jer ima dobre i kvalitetne prijedloge, apelirala je Anka Mrak Taritaš (Glas). Na prihvaćanje oporbenih prijedloga, posebice onih vezanih za ovršni zakon apelirao je i Peđa Grbin (SDP).
Grozdana Perić (HDZ) oštro je odbacila tezu da Vlada ne sluša građane i poduzetnike, rekavši kako je navodna „katastrofična” Vlada donijela u 30 dana niz mjera i izmijenila niz zakona te sve to provela.
"Isplaćeno je više od 1,55 milijardi kuna za 84.000 poslodavce i 480.000 zaposlenika, očuvano je više od 500.000 radnih mjesta" , nabrajala je HDZ-ovka.
Sabor: Nakon pandemije moguć apsolutni kaos s dozvolama
Nekoliko saborskih zastupnika upozorilo je u srijedu kako bi „apsolutni kaos“ mogla izazvati činjenica da je zbog pandemije koronavirusa većini dokumenata kojima istječe trajanje, važenje produženo do kraja pandemije, plus 30 dana.
„Ajmo reći da će pandemija trajati tri mjeseca, i onda ćete imati 30 dana za sve kojima je istekao bilo koji dokument da nasrnu na policiju, urede, službenike, to bi moglo izazvati apsolutni kaos", upozorila je Vesna Pusić (Glas) u raspravi o Vladinu prijedlogu da se dopune dva zakona i strancima produlji dozvola boravka do 30 dana od dana prestanka epidemije.
Vladu je na takav prijedlog motivirala želja da se, za trajanja pandemije, smanje socijalni kontakti u policijskim postajama koje provode upravne postupke.
Njeno mišljenje dijeli Tomislav Saucha (Klub HNS-a) koji ističe da bi lako moglo doći do zagušenja sustava jer će nakon što pandemija prođe, ljudi pohrliti zbog isteklih vozačkih i osobnih dozvola. Poziva da se učini sve da se, umjesto fizičkim dolaskom, omogući vađenje dokumenata sustavom e-Građani.
Zastupnicima predložene dopune nisu sporne, no dio ih propituje nisu li tijekom pandemije stranci u pogledu kretanja u prednosti pred hrvatskim državljanima.
Državni tajnik u MUP-a Žarko Katić to neizravno opovrgava i tumači kako su stranci s dozvolom boravka u većini svojih životnih i radnih aktivnosti isti kao i hrvatski državljani. Ako se kreću izvan mjesta prijavljenog boravišta moraju dobiti propusnicu, a za to moraju imati opravdan razlog. "Imaju dakle potpuno ista pravila kao i hrvatski državljani", kazao je.
Katić je, predstavljajući dopune zakona o strancima i o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora, iznio podatak da je na važećem boravku u Hrvatskoj oko 66.600 državljana trećih zemalja, dakle izvan EU-a, oko 10.000 ima stalni, a 56.000 privremeni boravak, najviše zbog rada (oko 46.000) i spajanja obitelji.
U Hrvatskoj je i oko 12.500 državljana država članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji, oko 6700 ima stalni, a 5700 privremeni boravak, najviše u svrhu spajanja obitelji ili korištenja nekretnina.
Što je s migrantskom krizom
Zastupnici Mosta i Suverenista apostrofirali su pitanje migrantske krize. Što je s njom, je li aktivna balkanska ruta, ima li migranata u BiH, kakva je situacija u Hrvatskoj, ima li virusa među migrantima, pitali su Miro Bulj i Hrvoje Zekanović.
Ne dovodeći u pitanje podršku predloženim zakonima, Ranko Ostojić (SDP) drži kako zastupnici dobivaju zakone koji nisu prioritet. "Nemamo Zakon o kriznom profiterstvu, izmjene ZKP-a, sudovi ne rade, ovo je postao raj za kriminalce, no to očito nisu bitne stvari i ovom trenutku", primijetio je Ostojić.
Ostojić: "Sabor se minutom šutnje mogao prisjetiti logoraša"
SDP-ov zastupnik kazao je i kako se Sabor, barem minutom šutnje, mogao prisjetiti logoraša koji su 22. travnja 1945. krenuli u proboj iz ustaškog logora Jasenovac.
Počast nedužnim žrtvama NDH izrazio je Vlaho Orepić (NP) koji je pozdravio zajedništvo državnoga vrha koji je otišao komemorirati u Jasenovac.
Potpredsjednik sabora Željko Reiner (HDZ) pozvao je u srijedu zastupnike da se s pijetetom prisjete dviju važnih obljetnica, 75. obljetnice proboja logoraša iz ustaškog logora Jasenovac te 30. obljetnice prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj.
Cijeli državni vrh je u srijedu u Jasenovcu na obilježavanju toga događaja. "Prisjetimo se toga s pijetetom", pozvao je zastupnike Reiner na početku ovotjednog zasjedanja Hrvatskog sabora.