Predsjednica Građansko-liberalnog saveza (GLAS) Anka Mrak-Taritaš ustvrdila je u utorak, u povodu dvije godine od potresa u Zagrebu, da obnove nema niti se zna kada će je biti.
"Prošlo je dvije godine, a ni u najgoroj noćnoj mori nisam vjerovala da ću govoriti kako obnove nema i ne znamo kada će je biti, obnova je u Zagrebu samo misaona imenica”, kazala je Mrak Taritaš na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.
Istaknula je da rušenje samo jedne zgrade u Zagrebu nije obnova. "Nema ni političke volje, ni energije, niti ideje, ništa nije organizirano i prema ljudima se ponaša kao da ne postoje”, ustvrdila je.
Osvrnula se na novog ministar graditeljstva Ivana Paladina, za kojeg je kazala da za razliku od bivšeg Darka Horvata ne želi govoriti o obnovi. "Kada ga se pita nešto o obnovi on ne želi govoriti, bježi kao vrag od tamjana, dok je bivši ministar Horvat barem bio blagoglagoljiv, obećavao nemoguće i govorio nerealne stvari”, rekla je Mrak Taritaš.
Stoga je poruka koju šalje premijer Andrej Plenković, smatra Mrak Taritaš, da mu nije stalo do glavnog grada Hrvatske. Dodala je kako se novi ministar ne bi trebao hvaliti bivšim profesionalnim iskustvom podsjetivši da je bio uključen u projekt Kupari, koji se nije pomaknuo s mrtve točke.
Bernardić: 'Vlada nije u stanju nositi se s obnovom'
Davor Bernardić iz Kluba Socijaldemokrata ustvrdio je u utorak kako je Vlada pokazala da se nije u stanju nositi s obnovom nakon potresa ni u Zagrebu niti na Baniji, a uzroke tome treba tražiti u kombinaciji nedostatka političke volje i sposobnosti.
"Katastrofa je da se tek ovoga vikenda, dvije godine nakon potresa, uklonila prva urušena kuća u Zagrebu. Građani Zagreba i Banije od premijera Andreja Plenkovića, ministra Ivana Paladine i gradonačelnika Tomislava Tomaševića trebaju dobiti odgovor na samo jedno pitanje – kada će se njihovi domovi obnoviti da se mogu u njih vratiti”, rekao je Bernardić.
Smatra da se Vlada pokazuje potpuno disfunkcionalnom kada je u pitanju stvarno rješavanje problema ljudi, obuzdavanje cijena i galopirajuće inflacije te da se apsolutno nije u stanju nositi s udarima koje građani doživljavaju svakog dana.
"Prošle su dvije godine, a nije obnovljen ni jedan jedini crijep, no vidjeli smo prebacivanje odgovornosti između šefa Fonda i resornog ministra i predsjednika Vlade, koji govori da će se sve riješiti, a u dvije godine se nije poduzelo ništa", kazao je. Što je razlog da se u dvije godine nije obnovila nijedna kuća - riječ je očito u političkoj odgovornosti i volji. Za obnovu Banije i Zagreba jednostavno nema političke volje niti sposobnosti, ustvrdio je Bernardić.
Penava: 'Obnovljeno je okruglo nula kuća'
Da je obnova "prespora" i "nepravedna" ustvrdio je i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava. „Okruglo nula kuća je obnovljeno i ljudi vraćeno u svoje domove”, rekao je.
Objasnio je kako obnova ne postoji u dijelu vezanom uz konstrukcijsku obnovu kuća, koja je, istaknuo je, najhitnija i najpotrebnija. Također, smatra i da je obnova vrlo nepravedna u dijelu koji se ogleda u tome da se može govoriti o obnovi vezanoj uz državne i javne ustanove, ali ne i kada su u pitanju kuća koje su u fizičkom vlasništvu.
Penava je ponovno upozorio i na tromost vezanu uz obnovu čime, kazao je, svjedoči i nevjerojatan podatak da se u medijima hvalimo činjenicom da je oštećena kuća na uglu Đorđićeve i Petrinjske ulice u Zagrebu srušena nakon dvije godine.
Nekorektnom situacijom ocijenio je da je obnovljen podrum predstojnika Ureda predsjednika Vlade Zvonimira Frke-Petešića za 417.000 kn dok drugi ljudi i dalje žive u hostelu u Areni, u kontejnerima ili kod rodbine.
Penava je kazao i da se nakon oko godinu i pol dana nakon razornog potresa u Baniji također može govoriti o neučinkovitosti obnove. "Nevjerojatan grijeh propusta, nevjerojatna inertnost, nevjerojatna nebriga. Ti ljudi to nisu zaslužili”, poručio je. Penava je nedopustivim ocijenio da nakon potresa do sada kuće nisu obnovljene i ljudi nisu stekli bolje uvjete za život.
Pozitivno je odgovorio na novinarski upit je li i dalje u uvjerenju da je bilo dobro biti suzdržan prilikom glasovanja o povjerenju ministru prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivanu Paladini. Penava smatra i da Paladini treba dati šansu iako ne vjeruje da će on uspjeti jer je, smatra, sustav korumpiran i truo.
U Zagorju nije obnovljena ni jedna kuća
Potres je prije dvije godine oštetio više od 900 objekata u Krapinsko-zagorskoj županiji, no do danas niti jedna kuća nije obnovljena što župan Željko Kolar smatra nedopustivim i sramotnim.
U priopćenju iz Krapinsko-zagorske županije podsjeća se da je na današnji dan prije dvije godine Krapinsko-zagorsku županiju pogodio snažan potres u kojem je oštećeno je preko 900 objekata, a najteže je bio pogođen stubički kraj, gdje je više obitelji moralo napustiti svoje domove zbog oštećenja.
Najviše su stradala gornjostubička naselja Karivaroš, Sveti Matej i Slani Potok, gdje su gotovo sve kuće pretrpjele oštećenja. Iz županijske uprave naglašavaju da se štete mjere u desecima milijuna kuna. Po podacima Krapinsko-zagorske županije, dosad su podnesena 254 zahtjeva za konstrukcijsku obnovu ili uklanjanje i gradnju zamjenskog stambenog objekta.
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine izdalo je 43 odluke i privremene odluke, dok je Krapinsko-zagorska županija od te 43, dosad zaprimila 21 odluku o obnovi. Što se tiče nekonstrukcijske obnove, podnesena su 133 zahtjeva.
„Nažalost, moramo konstatirati da danas, točno dvije godine kasnije, nakon dva zakona o obnovi i dva ministra, niti jedna jedina kuća na području Krapinsko-zagorske županije još uvijek nije srušena, a kamoli obnovljena, što je nedopustivo i sramotno“, poručio je Kolar.
Krapinsko-zagorski župan najavio je razgovor s novim ministrom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivanom Paladinom i v.d. ravnateljice Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije Snežanom Penović.
Prema najavama iz Krapinsko-zagorske županije, radni sastanak bi se trebao održati u petak, 25. ožujka, u Gornjoj Stubici, uz sudjelovanje gradonačelnika Donje Stubice Nikole Gospočića te načelnika općina Gornja Stubica Jasmina Krizmanića i Marija Bistrica Josipa Miličkog.
