Proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem su tržištu u veljači 2023. porasle za 0,5 posto u odnosu na siječanj 2023., dok su u odnosu na veljaču prošle godine cijene više za 9,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Usporede li se pak najnoviji podaci s prosjekom iz 2015., ispada da su cijene građevinskog materijala u veljači 2023. više za 23,5 posto u odnosu na 2015.
'Nije sav rast cijena opravdan...'
"Svi materijali koji čine gotov proizvod u građevinarstvu, kao što su betoni, armatura, instalacije ugrubo su sada skuplji za 50 do 70 posto u odnosu na 2015. godinu", kaže nam Dragutin Kamenski, osnivač i vlasnik Kamgrada.
"Nije sav rast cijena opravdan i utemeljen na stvarnim tokovima nego se koristi opća situacija i nestašica", dodaje. "Svi proizvođači su, neovisno o inputu, ugradili u rast cijena javnu inflaciju od 12 posto plus određene parametre koje koriste za formiranje cijena, od utroška energenata, sirovina nadalje", pojašnjava.
Opeka skočila za 300 posto, drvna građa za 100 posto
Slaže se s time i voditelj glavne nabave u Kamgradu, Davor Grozdek, koji kaže da su najviše skočile cijene armatura, cementa, kamena.
"Gleda li se period 2015. u odnosu na 2023., željezo je poskupjelo preko 100 posto. Cement, beton preko 50 posto. S početkom srpnja cementaši opet najavljuju poskupljenje, jer cijena struje ide gore", nabraja te posebno ističe primjere rasta cijena opeke i drvne sirovine.
"Opeka je otišla preko 300 posto u odnosu na 2015. Između 2015. i 2019. nas je 500.000 komada opeke koštalo manje od dvije kune po komadu, danas je od 6 do 7 kuna. Drvna sirovina otišla je za 100 posto gore, s 1000 na 2000 kuna po kubiku u prodaji", kaže Grozdek.
Rat u Ukrajini izazvao veći udar na cijene nego pandemija
Kamenski navodi kako je ruska agresija na Ukrajinu, s osnovnim poremećajem dobavnih lanaca energenata, uvjetovala veći udar na cijene građevnog materijala nego pandemija.
"Sav taj rast ulaznih inputa tjera vas da ga ugradite u svoj konačni proizvod. Ako je to stan koji gradite za tržište, pokušavate sav taj rast ugraditi u konačnu proizvođačku i prodajnu cijenu. Rezultat je povećanje konačnih cijena za krajnjeg kupca", pojašnjava Kamenski koji smatra da kupovna moć to ipak neće moći pratiti.
"Do ulaska u eurozonu nije bilo prinosa na štednju pa su ljudi štednju pretvarali u kvadrate. Drugo, u opticaju je bilo dosta sivog novca koji je utrošen u kupnju nekretnina. Treće, velika potražnja za nekretninama bila je uzrokovana inflacijom. Mislim da će potražnja za nekretninama u budućnosti ipak padati jer su porasli opći troškovi života", kaže Kamenski.
Boro Vujović: 'Cijene nekretnina su takve kakve jesu'
Da je inflacija kriva za povećanu potražnju na tržištu nekretnina, smatra i direktor agencije Opereta, Boro Vujović. Podsjeća na podatak DZS-a prema kojem je prosječna cijena kvadrata u novogradnji prošle godine u Hrvatskoj bila 20,2 posto viša nego u 2021 (2187 eura), a u Zagrebu čak 32,4 posto viša nego preklani (2577 eura).
"Cijene su takve kakve jesu", kaže Vujović. "Velika je potražnja, mala produkcija. Oni koji su štedjeli novac u banci, zbog inflacije su počeli kupovati nekretnine da očuvaju vrijednost novca. Očekujem da će nakon APN-a doći do određene stagnacije. Ali, to ne znači da će doći do korekcije cijena nego tek da će se tržište malo usporiti", napominje.
U 2022. u Hrvatskoj je prodano 3.910 novih stanova, od čega 1.741 u Zagrebu i 2.169 u drugim naseljima.
Cijene novogradnje trenutno, kaže Vujović, iznose u prosjeku 2400 eura po kvadratu na perifernim lokacijama kao što su Klara i Blato gdje je bila moguća gradnja većeg broja stanova, a idu i do 4000 eura po kvadratu za novogradnje gdje se mogao graditi tek manji broj stanova. Novogradnja u prosjeku ima cijenu od 3000 eura po kvadratu, dodaje Vujović te kaže - na tržištu je nema dovoljno: "Potražnja je velika, a kada se usporedi broj stanova koji se grade danas u odnosu na period iz 2008./09. to nije ni upola."
"S obzirom da se novogradnje prodaju u fazi temelja, a imate kupce koji bi htjeli koristiti APN kredite, oni ne mogu APN iskoristiti za novogradnju pa moraju kupovati starogradnju", kaže Vujović te zaključuje da, to u konačnici rezultira time da na tržištu imamo nerealno visoke cijene starih stanova u odnosu na novogradnju.
