Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene nekretnina u Zagrebu u godinu dana porasle za 30 posto. I nije riječ samo o atraktivnim lokacijama blizu središta grada - cijene divljaju i na periferiji. Recimo, još nedovršena novogradnja na Trešnjevci već je skoro rasprodana po cijeni od 4,5 tisuće eura po kvadratu.
"Zona tramvaja, srce Trešnjevke, novogradnja s parkirnim mjestom, s dizalom, A+ energetski razred, sa svim najmodernijim sustavima koji postoje… To je ono što se danas traži", objasnio je za RTL Direkt vlasnik jedne zagrebačke agencije za nekretnine Boro Vujović.
'Inflacija je postala glavni generator kupnje nekretnine'
S malom stankom tijekom pandemije covida, od 2017. godine u Zagrebu se bilježi samo rast cijena. Vujović objašnjava zašto je tako.
"Uzrokovan pozitivnim BDP-om, turizmom, niskim kamatnim stopama na kredite, niskim kamatnim stopama na štednju. A u zadnje vrijeme je inflacija glavni generator kupnje nekretnine, odnosno stanja na tržištu koje imamo", objašnjava.
Prosječna cijena kvadrata u Zagrebu je 2,5 tisuće eura, što je skok od 30 posto u odnosu na lani. No, novogradnje su još skuplje. Na mjestu bivše tvornice Kamensko izgradit će se luksuzni stanovi koje si većina građana ne može priuštiti. Tamo će kvadrat koštati oko 5000 eura. I nije to jedini primjer - novogradnja u centru Zagreba koja još nije izgrađena prodaje se i za 7000 eura po četvornom metru. A na cijeni više nije samo luksuz… U kvartu Savica, odmah pored jedne od najvećih prometnih petlji, cijena kvadrata je 3570 eura.
Osmišljen da pomaže, APN zapravo odmaže
Problem je što su nekretnine privlačne investicije. A trećinu stanova kupuju stranci.
"To se pretvorilo u ozbiljan biznis koji predvode i stranci iz EU, koji grade i apartmaniziraju našu obalu jer je porez paušalni, gotovo nikakav", kazao je za RTL Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
I onda na sve to stiže APN, primarno osmišljen da pomaže, a zapravo odmaže. Ivan Žilić s Ekonomskog instituta o tome je napravio i istraživanje.
"Neka ideja programa je bila da napravi stanovanje priuštivijim za mlada kućanstva, no mi pokazujemo da, rad pokazuje na različite načine koristeći vrlo detaljne podatke o kupoprodajnim transakcijama nekretnina, zapravo vidimo da je dio porasta nekretnina u zadnjim godinama dolazi iz tog programa", kaže Žilić.
'Gradovi u kojima se investira u nekretnine postaju prazni'
Sve to znači da je APN mjera za prodavatelje, a ne za kupce. Umjesto toga - država bi mogla uvesti porez na nekretnine koje nisu primarne.
"U Zagrebu ima 300 tisuća kućanstava, a ima 380 tisuća stanova za stanovanje, prema popisu stanovništva 2021", govori Žilić.
"Svi su za pametne poreze koji bi išli u smjeru, na praznu nekretninu ili nekorišteni itd. Generalno, se pojavljuje problem što globalno gledano pojavljuje se nekretnina kao investicija, imovina. Gradovi u kojima se investira u nekretnine postaju sve više prazni. A istovremeno su vrlo skupi, prvenstveno zbog turističkog najma. A istovremeno normalni ljudi nemaju gdje živjeti", kaže Ranilović.