Nezasitni predator koji je donedavno obitavao u toplijim, južnijim dijelovima Jadrana zagospodario je cijelim morem, zbog čega ribari u posljednje vrijeme ne ulove ništa osim ostataka cipala, orada ili brancina. Zbog tako naglih promjena u ekosustavu zabrinuti su ribari, ali i znanstvenici.
Strijelka je invazivna i agresivna vrsta ribe sa zubima nalik piranji. Kako bi spriječili da im pojede ulov, ribari su uz tradicionalne jestive vrste počeli sve više loviti i nju. Zbog njene agresivnosti je istarska luka Plomin postala primamljivo mjesto za ribolov, čak i ribičima iz unutrašnjosti.
"Zube ima kao mutava. Vidiš kakve zube ima. Tu je jedan kolega bio i rekao mi 'Nemoj, ugrist će te.' Da vidiš, zgrabila ga i krv nije mogao zaustaviti'. Al' to je bio komad, jedno pet, šest kila", opisao je beštiju za RTL Potragu ribolovac Nihad Kešerović.
Istinite ribičke priče
Istarski su ribolovci za nju čuli tek od prijatelja iz daleke Amerike. No, prije nekih osam godina ribičke su se priče obistinile, jer se strijelka počela naseljavati u Jadranu.
"Kad vi vučete oradu, cipla ili nešto, osjetite samo kako je nešto zateglo i dođe samo pol' ribe, samo glava ili tako nešto. Strašno je proždrljiva ta strijelka. Vidimo kao potencijalnu opasnost za našu faunu i za našu vrstu ribolova koji smo gajili. Ona dnevno pojede jednu trećinu svoje težine", rekao je Željko Kiršić, član Izvršnog odbora Športsko-ribolovnog društva Plomin.
Primamljiva je i morskim biolozima. Pokušavajući pronaći veliki primjerak, na udicu se zahvatila još jedna nasilna vrsta, strijelka bjelica. "Ta vrsta također spada u te termofilne koje se sve više pojavljuju i nastanjuju u najsjeverniji bazen Sredozemnog mora, odnosno u Jadransko more. Iako su autohtone za Jadransko more u njegovu južnom dijelu, tek zadnjih 20-ak godina su se počele pojavljivati učestalije na sjeveru, do kad su bile nepoznate lokalnom stanovništvu", pojasnio je morski biolog Neven Iveša.
Ulazi u kaveze za uzgajanje ribe
Snažan rep, zbog kojeg je brza te odličan vid i izražena bočna linija koja joj pomaže u snalaženju u mutnoj vodi, ali i oštri zubi čine strijelku opasnim predatorom. Uz to, jako je snalažljiva.
"Znanstvena literatura nam pokazuje da ulaze u mreže u kavezima u marikulturi, što omogućava lakši dolazak do hrane, a kasnije i bijeg riba iz uzgajališta, to nam govori kako ova riba može imati utjecaj na ekosustav, ali za detaljnije podatke potrebna su šira terenska istraživanja", rekao je Iveša.
Detaljnije podatke znanstvenici dobivaju i seciranjem te pregledavanjem probavnog trakta, ali i obilaskom ribarskih ulova. Zasad se zna da strijelka brzo raste i puno jede, a čini se da se i brzo razmnožava. Naime, u Plominu je pronađena mlađ, a u Tarskoj je vali prošle godine umjesto cipala u ribarskim mrežama završila upravo ta riba.
"Cjelokupna lovina je bila ta strijelka... Ova vrsta je kozmopolit i ima je u svim svjetskim morima, međutim nigdje na svijetu nije kao lani i ove godine zabilježena na tako niskoj temperaturi... Ta temperatura je bila 11,2 stupnja. Do sada je u svjetskoj literaturi zabilježeno da se ne može naći na temperaturama nižim od 14 stupnjeva", šokiran je bio i Jakov Dulčić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
