Pristajanjem u talijanskoj luci Catania, brod Obalne straže "Andrija Mohorovičić" završio je 30. listopada svoje tromjesečno sudjelovanje u združenoj međunarodnoj operaciji Europske unije u svrhu zaštite morskih granica EU "Triton 2015" u području Sredozemlja. Operacija u kojoj sudjeluje 27 zemalja Unije, između ostalog, ima i humanitarni karakter u spašavanju migranata, koji bježeći od ratnih i ekonomskih neprilika u svojim zemljama, putem mora traže put u sigurniji i bolji život u zapadnim zemljama.
Brod s 49 pripadnika OS RH i pet pripadnika granične policije u splitsku vojnu luku Lora uplovio je u četvrtak, gdje je posada dočekana burnim pljeskom članova obitelji, prijatelja i počasnog postroja HRM-a. Ministar obrane Ante Kotromanović zahvalio im je na sjajno obavljenom poslu u kojem su, rekao, je pokazali humano i vojničko lice te predstavili Hrvatsku na najbolji mogući način.
Galerija
Kako je izgledala misija, na kojem području je patrolirao brod HRM-a, koji su mu bili zadaci, kako je funkcionirala suradnja s članovima posade brodova iz drugih zemalja, ispričali su nam poručnik bojnog broda Stjepan Giljević i drugi članovi posade.
Zahtjevni zadaci u Jonskom moru
Pojašnjavaju da se operacije "Triton 2015" temelji na ophodnji brodova zemalja sudionika po unaprijed određenim zonama kojima učestalo prolaze plovila s migrantima iz pravca Bliskog istoka i Sjeverne Afrike prema obali Italije. Brod HRM, tijekom tromjesečnog sudjelovanja, uglavnom je obavljao ophodnje južnim dijelom Jonskog mora u zoni koja se prostirala 200 nautičkih milja istočno od obale Sicilije. U tom području spašavao je migrante s plovila koja su dolazila iz pravca sjeveroistočne obale Libije i Bliskog istoka.
Nekoliko operacija spašavanja brod je proveo združeno s brodovima drugih zemalja sudionica, prvenstveno s brodovima Obalne straže Talijanske Republike te s brodom Obalne straže Kraljevine Švedske i javnim brodom Ujedinjenog Kraljevstva. Kažu da je suradnja bila vrlo dobra, te da je u svim tim akcijama dolazila do izražaja profesionalnost i uvježbanost što su osnovni preduvjeti za uspješnu provedbu ovakvih vrsta zadaća.
Koji su bili Vaši zadaci/zaduženja i kako je izgledao jedan dan (koliko traje smjena, jeste li i koliko imali odmora tijekom tjedna ili mjeseca)?
Naša svakodnevna zadaća bila je ophodnja uzduž vanjske granice određene zone. U trenutku otkrivanja pozicije plovila s migrantima u pogibelji, koju smo dobivali iz glavnog središta operacije, brod bi se odmah uputio prema zadanoj poziciji. Po dolasku na poziciju započinjala bi akcija spašavanja. Nakon završenog spašavanja i zbrinjavanja migranata na brodu "Andrija Mohorovičić", prevozili smo ih do luke iskrcaja gdje bi nadzor nad njima preuzimale nadležne službe za prihvat.
Tijekom sudjelovanja u operaciji brod bi obično nakon šest dana ophodnje na moru provodio dva dana u luci Catania na Siciliji zbog popune broda i odmora posade.
Koliko je tijekom humanitarne operacije ukupno izbjeglica spašeno hrvatskim brodom?
Njih 2.518 osoba, od čega 551 dijete, 448 žena i 1517 muškaraca. Na žalost, tijekom operacije, na plovilima s migrantima pronašli smo i dvoje preminulih mladih ljudi.
Iz kojih zemalja su najčešće bile izbjeglice i koje dobne skupine?
Najveći broj dolazio je iz ekonomski ugroženih zemalja sjeverne, istočne i središnje Afrike: Libije, Somalije, Eritreje, Etiopije i Sudana te ratom ugroženih zemalja Bliskog istoka: Sirije, Palestine i Iraka.
Što je za Vas bila najkompliciranija i najteža situacija?
Za svaki slučaj spašavanja pripremali smo se kao da će biti najteži, jer poslati naš tim na plovilo s migrantima predstavlja velik rizik. Ni u jednom slučaju nismo provodili spašavanje bez prethodne kvalitetne pripreme i osiguranja.
Na svu sreću, u ova protekla tri mjeseca nismo imali slučajeve u kojem bi migranti pružali neki oblik otpora, ali je bilo jako teških, dugotrajnih i izuzetno napornih spašavanja. Izdvojio bih nekoliko težih slučajeva višesatnih spašavanja koje smo provodili noću na jako valovitom moru. Prebacivanje migranata u takvim uvjetima, koji su u pravilu u jako lošem zdravstvenom i fizičkom stanju, na prvi pogled djeluje neprovedivo. Potrebno je dosta strpljenja, psihičke stabilnosti, fizičke snage i kao najvažnije, želje da se pomogne ljudima u nevolji. Te osobine su u punoj mjeri kod svih članova posade dolazile maksimalno do izražaja. Zbog toga moramo, svi u Republici Hrvatskoj biti ponosni na naše hrvatske mornare, koji su ovoj operaciji dobili priliku pokazati što znaju i koje su njihove sposobnosti.
S obzirom da brod ima ograničene kapacitete, je li se ikad dogodilo da niste mogli pomoći svima koji su bili u nevolji?
Ne, na svu sreću takve slučajeve nismo imali. Razlog tome je kvalitetna organizacija cjelokupne operacije koja svojim raspoloživim sredstvima (ophodnja zrakoplovima) na vrijeme uoči plovila s migrantima. Zatim se na dobivene pozicije upućuje jedno ili više brodova u sastavu operacije koji će samostalno ili združeno provesti akciju spašavanja.
Iako su brodski kapaciteti deklarirani za prihvat maksimalno 300 izbjeglica, posada broda se uvijek pripremala za moguće izvanredne situacije i slučajeve kad bi, pri samostalnom postupanju, eventualno naišli na veći broj izbjeglica.
Što su vama i Vašim kolegama najčešće govorile izbjeglice, na što su se najviše žalile?
Komunikacija se uglavnom svodila oko osnovnih i nužnih stavri koje su bile potrebne na zahtjevima zbrinutih za pitkom vodom, hranom i medicinskoj pomoći na putovanju. Tijekom prevoženja migranata nije bilo nikakvih prigovora niti pritužbi na postupanje posade broda "Andrija Mohorovičić".
Bili ste okruženi ljudima koji su iscrpljeni, gladni, promrzli, ljudima koji su, kada su se na more otisnuli u nekoj brodici ili gumenjaku, doslovno stavili život na kocku. Vjerojatno ste se profesionalne strane trebali isključiti emocije, što sigurno nije lako. Što vas je tijekom misije najviše potreslo?
Koliko god se trudili da profesionalno obavljate zadaću, ne možete isključiti emocije i tugu kada vidite toliko patnje i boli kod ljudi s neizvjesnom budućnošću, djece bez roditelja te razdvojenih obitelji. Na koncu, ponosni smo što smo svojim sudjelovanjem pomogli u spašavanju dijela migranata koji se pokušavaju domoći europskog kopna.
Spremni za sudjelovanje u novim operacijama
Hrvatska ratna mornarica započela je s pripremama za eventualno sudjelovanje u ovoj ili sličnoj operaciji tijekom 2016. godine. Znanja i iskustva koja su stekli naši mornari bit će implementirana u nastavne planove i programe obuke kako bi se pripadnici HRM-a pripremali ubuduće za sudjelovanje u ovakvim operacijama, kazali su nam u MORH-ovoj službi za Odnose s javnošću.
Napominju kako konačnu odluku o sudjelovanju pripadnika OS RH u ovoj ili drugoj mirovnoj operaciji donosi Hrvatski sabor.
ANDRIJA MOHOROVIČIĆ: Brod HRM danas je spasio 305 migranata iz Sredozemlja
ANDRIJA MOHOROVIČIĆ: Brod HRM danas je spasio 305 migranata iz Sredozemlja
