Nove mjere stupaju na snagu 13. prosinca, tri godine posto su usvojene, nakon dugotrajnih pregovora i kompromisa s poljoprivredno-prehrambenom industrijom.
Europski povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis istaknuo je da novi propisi na prvo mjesto stavljaju potrosace pruzajuci im jasnije i tocnije informacije o hrani koju kupuju i jedu.
S obzirom na sve cesce alergije i intolerancije na hranu, prisutnost 14 najcescih alergena (soja, gluten, mlijeko, kikiriki, orasi itd.) mora ubuduce biti jasno oznacena na svim prehrambenim proizvodima, ukljucujuci hranu koja nije pakirana, sto znaci da se to odnosi i na pekare, restorane i kafice.
Kad je rijec o keksima ili slatkisima koji sadrze ulje i "biljne" masnoce, proizvodaci ce morati precizirati je li rijec o palminom ulju, suncokretovom ili nekom drugom.
Prisutnost "proizvedenih nanomaterijala" u hrani, primjerice u cokoladnim desertima, suhomesnatim proizvodima ili juhama, morat ce takoder biti oznacena jer bi mogli biti stetni za zdravlje.
Obavezno oznacavanje podrijetla hrane
Uvodi se i obvezno oznacavanje podrijetla svjeze svinjetine, ovcetine, kozetine i mesa peradi, a do sada je to vrijedilo samo za govedinu.
Pravilima je, uz neke iznimke, odredeno da se na oznaci navodi drzava clanica ili treca zemlja u kojoj je zivotinja uzgojena i zaklana.
Drzava ili mjesto podrijetla glavnih sastojaka takoder moraju biti navedeni za sastojke cije je podrijetlo razlicito od podrijetla konacnog proizvoda. Na primjer, maslac koji je u Belgiji proizveden od danskog mlijeka moze biti oznacen "proizvedeno u Belgiji od danskog mlijeka".
Oznacavat ce se i podrijetlo ribe, njezin komercijalni naziv, vrsta, zona ulova i vrsta mreze kojom je ulovljena. Jasno ce se navoditi i informacije o datumu zamrzavanja ili prvog zamrzavanja, kao i ako se hrana prodaje odmrznuta.
EU zeli takoder suzbiti krivotvorenje hrane i pica koje je veliki problem.
Crno na bijelo
Novim ce se pravilima osigurati da se, kada hrana nije tocno onakva kakvom se cini, navode relevantne informacije kako potrosace ne bi zbunio odredeni nacin prikazivanja proizvoda ili njegov izgled. Kada su neki sastojci, za koje se obicno ocekuje da se nalaze u hrani, zamijenjeni drugima, zamjenski sastojci bit ce vidljivo oznaceni na ambalazi, a ne samo u popisu sastojaka.
Za mesne i riblje proizvode vidljivo ce se navoditi prisutnost dodane vode i dodanih proteina drugog zivotinjskog podrijetla. Osim toga, takva hrana, kada ostavlja dojam da je napravljena od cijelog komada mesa ili ribe, iako se sastoji od razlicitih komada uz dodatak drugih sastojaka, aditiva i enizma, morat ce biti i primjereno oznacena.
Nova obvezna pravila o nutritivnim deklaracijama, kao sto je energetska vrijednost hrane, sadrzaj soli, secera i masnoca, stupaju na snagu 13. prosinca 2016. No ako proizvodaci vec dobrovoljno navode te podatke, sto je cesto slucaj, to ce morati biti "citljivo i vidljivo": brojkama ili slovima, a ne piktogramima ili simbolima, postujuci minimalnu velicinu fonta.
Sva ta pravila vrijede i za prodaju putem interneta. Prituzbe zbog njihova nepostivanja treba uputiti nadleznim nacionalnim vlastima.
Uz to, tijekom 2015. u planu je izrada jedinstvenog europskog registra u kojem ce gradani i poduzetnici moci pretrazivati sva europska pravila i pravila u pojedinim clanicama kad je rijec o oznakama na hrani.
