Najčešćem tipu plastičnih vrećica u trgovinama odzvonit će od nove godine. Naime, temeljem Zakona o gospodarenju otpadom od 1. siječnja 2022. zabranjuje se stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj laganih plastičnih vrećica za nošenje.
U praksi, zabrana će se odnositi na vrećice s debljinom stijenke između 15 i 50 mikrometara.
I nakon 1. siječnja 2022. godine, biti će dopušteno stavljanje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržnicama, u pekarnicama, ribarnicama, slastičarnicama, prodavaonicama mješovite robe, objektima brze prehrane, mesnicama te na ostalim mjestima na kojima se potrošačima prodaje hrana.
Razlog za to je da se u njih stavlja rasuta (nezapakirana) hrana ili hrana koja je prethodno samo umotana, primjerice u plastičnu foliju ili samo stavljena u neki drugi odgovarajući materijal, a nije zapakirana higijenski i na način da se spriječi njeno rasipanje, gubljenje, bacanje i slično.
Primjerice, to su male vrećice koje se koriste u trgovinama kada kupujete voće i povrće u rinfuzi.
Vrećice za voće i povrće do 15 mikrometara debljine bit će dopuštene u trgovinama.
Također, moguće će biti kupiti i velike vrećice deblje od 50 mikrometara, koje se kupuju na blagajnama.
Velike plastične vrećice, koje se na blagajnama trgovina obično mogu kupiti za jednu kunu, ostaju u upotrebi te se potiče njihova ponovna upotreba.
Ono što je možda najzanimljivije jest odluka da će se zabraniti i biorazgradive vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara, izrađene od recikliranih materijala.
Zabranjene će biti i biorazgradive plastične vrećice debljine između 15 i 50 mikrometara, bez obzira na to što su izrađene od recikliranih materijala.
Upitno oko 800 radnih mjesta
Nova pravila uvelike će izmijeniti naše navike kupovanja. Iako neke trgovine već sada u ponudi imaju papirnate vrećice, mnogo ljudi već sada koristi one platnene koje su puno izdržljivije, ali i puno prihvatljivije za okoliš.
No, ova zabrana utjecat će na tvrtke koje su se do sada bavile proizvodnjom vrećica.
Na upit portala Net.hr o zabrani plastičnih vrećica, iz Hrvatske gospodarske komore poručuju da je "Hrvatska dužna u svoje zakonodavstvo ugraditi EU Direktivu o jednokratnoj uporabi plastike, no njome Europska unija uopće ne traži zabranu laganih plastičnih vrećica".
"Stoga je HGK resornom Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja predložio upravo jedan takav model, HGK znak kao sustav označavanja proizvoda s udjelom recikliranog sadržaja koji ne ide na štetu ni okoliša ni gospodarstva", dodaju.
Kazali su kako su proizvođači spremni prihvatiti proširenu odgovornost i sudjelovati u edukaciji potrošača kako bi se smanjio nastanak plastičnog otpada.
Iako zabrana stupa na snagu od 1. siječnja, hrvatski proizvođači plastičnih vrećica već su itekako osjetili posljedice višegodišnjeg nastojanja EU-a da smanji njihovu uporabu.
"Slabija potražnja već je značajno utjecala na proizvodnju, s padom većim od 60 posto i prije donošenja novog Zakona. Sigurno je da će tvrtkama biti potrebna financijska pomoć za investicije u neke druge tehnologije te odšteta za saniranje strojeva i opreme budući da će dio tvrtki biti prisiljen zatvoriti proizvodnju ako se ne preorijentira na novu proizvodnju", kazali su nam.
Ne preorijentiraju li se na nove načine proizvodnje, upitno je oko 800 radnih mjesta u oko 30 malih i srednjih tvrtki, kazali su nam iz Hrvatske gospodarske komore.
Kampanja za zabranu pokrenuta prije 13 godina
Odluku o zabrani plastičnih vrećica pozdravlja udruga Prijatelji životinja, koja je još 2008. godine pokrenula kampanju i peticiju za zabranu plastičnih vrećica.
"Nakon 13 godina kampanje veselimo se što će početkom nove godine stupiti na snagu novi Zakon o gospodarenju otpadom kojim se zabranjuju plastične vrećice za nošenje", kažu iz udruge za Net.hr.
Plastične, šuškave vrećice do 50 mikrometara debljine, od 1. siječnja više se neće smjeti koristiti.
"Smatramo da je ovo važan, ali prvi korak u zaštiti prirode i okoliša te životinja. Potrebno je u skoroj budućnosti krenuti i s naplatom najtanjih jednokratnih plastičnih vrećica te nastaviti u smjeru smanjenja uporabe jednokratne plastike. Kupci ih nažalost s obzirom na to da su besplatne nemilice troše bez razmišljanja o njihovoj štetnosti iako postoje višekratne mrežice koje se mogu koristiti za istu svrhu", dodaju.
Pojašnjavaju da je problem što goleme količine plastičnih vrećica završavaju u morima i okolišu, gdje predstavljaju opasnost za brojne životinje koje se u njih mogu zapetljati ili ih progutati.
"Mikroplastika koja nastaje razgradnjom vrećica završava u organizmima životinja i ljudi. Radnici u proizvodnji plastičnih vrećica izloženi su toksičnim kemikalijama. Plastične vrećice nisu prikladne za reciklažu, a dodatno su opasne jer ih lako odnese vjetar i na velike udaljenosti pa često završe na krošnjama i naših zaštićenih područja poput nacionalnih parkova i turističkih područja koja je bitno zaštititi od zagađenja", kažu Prijatelji životinja.
Zabrana plastičnih vrećica i jednokratne plastike u dugoročnom je interesu Hrvatske, mišljenja su.
"Bitno je okrenuti se višekratnim proizvodima i održivijim materijalima kako bismo zaštitili naš planet i sve njegove stanovnike", zaključuju iz Udruge.