Na sve ekonomske, energetske i političke probleme koji usred pandemije covida-19 pogađaju Europljane, stigla je i vijest o privremenoj obustavi procesa izdavanja dozvole za puštanje u promet plinovoda Sjeverni tok 2.
Podsjetimo, riječ je o plinovodu ispod Baltičkog mora kojim će ruski plin stizati u Njemačku i znatan dio Europe. Radi se o 55 milijardi kubnih metara plina godišnje koji bi trebali osigurati potrebnu opskrbu plinom. Projektu iza kojeg zajednički stoje ruski energetski div Gazprom i konzorciji europskih energetskih kompanija među kojima su najpoznatije Shell i OMV, protivi se SAD i nekoliko zemalja srednje i istočne Europe. U prvom redu Poljska, koja u Sjevernom toku 2 vidi još jednu energetsku polugu kojom Rusija geopolitički drži Europu u šaci. S druge strane, zagovornici Sjevernog toka 2 ističu da je projekt isključivo ekonomski i da Njemačkoj i Europi dugoročno osiguravaju stabilnu opskrbu plinom.
Odgoda zbog administrativne procedure
Njemačke vlasti već su izdale tehničku dozvolu za Sjeverni tok 2, ali tamošnja regulatorna agencija za mrežne djelatnosti zatražila je da se tvrtka Nord Stream AG, koja upravlja projektom i ima sjedište u Švicarskoj, organizira u skladu s njemačkim zakonima. Drugim riječima, traži se da Nord Stream AG umjesto podružnice u Njemačkoj osnuje ondje zasebnu tvrtku. Čitava administrativna procedura mogla bi potrajati oko dva mjeseca, a europski energetski stručnjaci predviđaju da bi zbog novih okolnosti Sjeverni tok 2 mogao biti otvoren u prvoj polovici iduće godine. U međuvremenu je tržište plina reagiralo novim poskupljenjem. Prema podacima burze ICE, cijena plina u Europi u srijedu je porasla za četiri posto. Na poskupljenje je utjecalo i to što Gazprom nije rezervirao predloženi dodatni kapacitet za tranzit prirodnog plina kroz Ukrajinu i preko plinovoda Yamal - Europa kroz Poljsku.
Budući da se na ovakve vijesti i u Hrvatskoj ''puše na hladno'' energetskog stručnjaka Igora Dekanića pitali smo treba li strahovati od hladnih radijatora. On smatra da opskrba Europe ruskim plinom nije ugrožena i da nema razloga za bojazni.
'Opskrba plinom nije ugrožena'
''Do zaustavljanja procesa puštanja u pogon plinovoda Sjeverni tok 2 došlo je zbog administrativnog razloga. Ako sam dobro razumio, glavni operator Sjevernog toka 2 je tvrtka sa sjedištem u Švicarskoj. A ta tvrtka je za upravljanje dijelom dobave plina osnovala svoju podružnicu u Njemačkoj, umjesto koje sada mora osnovati tvrtku i tada će sve biti riješeno. E sad, koliko to sve traje, ne znam. Vjerojatno puno kraće nego u Hrvatskoj. Mislim da ne bi trebalo očekivati ikakvu krizu'', kazao je Dekanić za Net.hr.
Ipak, tržište je smjesta reagiralo rastom cijena plina što je očekivana posljedica. Dekanić kaže kako će se cijene vjerojatno vratiti u normalu.
''Cijene sirove nafte pa i prirodnog plina zapravo se određuju temeljem ponude i potražnje, a stvarna ponuda i potražnja se određuju na temelju očekivanog ekonomskog rasta i stagnacije i očekivane ponude. E, kad su očekivanja u pitanju, ova vijest ih je odmah smanjila za idućih mjesec, dva i to je utjecalo na porast cijena. To vam je kao kad bi usred turističke sezone pet hotelijera na Jadranu najavilo generalno preuređenje hotela. Naravno da bi odmah skočile cijene drugih smještaja'', pojasnio je Dekanić.
Odluka donesena pod pritiskom SAD-a?
Što se tiče mogućeg odraza na Hrvatsku, Dekanić podsjeća kako je Vlada obećala da neće mijenjati cijene plina za domaćinstva do 1. travnja iduće godine, dok su promjene cijena za gospodarstvo ipak moguće. Postavlja se i pitanje ima li u pozadini ovog zastoja sa Sjevernim tokom 2 i geopolitičkih motiva u sjeni novih napetosti Zapada i Rusije oko Ukrajine te incidentnih situacija s migrantima na granici Poljske i Bjelorusije.
''To je doista teško reći, jer svi državni regulatori, i financijski i energetski, zaklet će se da svoje odluke donose isključivo u skladu sa zakonima, bez ikakvih drugih kalkulacija. Mada, geopolitika uvijek čuči negdje u pozadini energetskih zbivanja'', zaključuje Dekanić.
Jelena Jurišić, s Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu i dobra poznavateljica prilika u Rusiji, kaže kako upućeniji u ovu situaciju tvrde da je i odluka njemačkog regulatora donesena pod pritiskom SAD-a.
''Da se htjelo moglo se ranije reći da firma treba biti registrirana u Njemačkoj pa bi već bila registrirana. To su sve neki naknadni potezi, a u međuvremenu je cijena plina ponovno skočila. Ako Nijemci žele plaćati visoku cijenu plina, neka i dalje zadržavaju - to je jednostavna logika'', kaže prof. Jurišić.
'Problem je prvi put riješen kad je Merkel prekipjelo'
Ona smatra da će na koncu prevladati ekonomski interesi i biti postignut dogovor.
''Mislim da će doći do rješenja kao što je došlo i onda kada je kancelarki Angeli Merkel prvi puta prekipjelo oko Sjevernog toka pa je Amerikancima rekla 'Prestanite, to je naš nacionalni interes, to je privatni kapital, to je gospodarski a ne politički projekt i nama to treba'. Sada bi se isto trebalo dogoditi i na ovoj, nazovimo je, pravno-normativnoj razini. Tisuće i tisuće kilometara cijevi su položene, plinovod je prošao sve ekološke testove i u Njemačkoj i u drugim zemljama gdje prolazi, plin je već napunjen za testiranja, obje cijevi su spremne i čeka se da ovaj formalni dio bude riješen'', kaže Jurišić.
Ona ističe da će, kada krene Sjeverni tok 2, udio isporuke ruskog plina Europi narasti sa 34 na 39 posto.
''To i dalje nije monopol, iako se često tako naziva, a nije i neko strašno povećanje. Tim više što američkog i kuvajtskog plina u Europi trenutno nema. U svakom slučaju, pred nama je vrlo zanimljivo razdoblje'', kazala je prof. Jurišić.
