Cijene nafte rapidno rastu, preskočile su 85 dolara po barelu. Naravno, sve se to odmah odrazilo na cijene benzina i dizela (bi li reakcija bila tako brza i da padaju?), pa je tako benzin na 11,10 kuna po litri, a dizel 11 kuna. Cijene su takve samo zato jer ih je država ograničila na sljedećih 30 dana.
Situaciju oko cijena benzina, ali i energetske krize te zelene tranzicije u studiju Net.hr-a komentirao je vodeći naftni stručnjak Igor Dekanić. "Temeljni tržišni princip je ponuda i potražnja i tržišno reguliranje cijena. Tako je to u teoriji, no u praksi države imaju zadatak osigurati normalno funkcioniranje gospodarstva. Ograničavanje cijena je jedini, iznuđeni i dobar potez. Vlada je intervenirala kako bi zaustavila rast nadajući se da će se tržište nakon toga stabilizirati", kazao je Dekanić.
Na pitanje zbog čega se Vlada nije odrekla trošarina koje čine dobar dio cijene benzina i tako snizila cijenu, Dekanić odgovara: "Nemojmo zaboraviti generalni ekonomski kontekst. Hrvatska, EU i svijet izlaze iz covid recesije. Državni proračun je prošle godine bio opterećen plaćanjem radnih mjesta i pomoći privredi da preživi recesiju. Proračun vjerojatno nema velike rezerve za smanjenje prihoda. Sada je to udar na poduzetnike koji proizvode i prerađuju naftu".
Nakon 31. ožujka 2022. moguć je rast cijena plina, pa i za 30 posto, kaže Igor Dekanić
Što ako cijene nastave rasti?
Dekanić je kazao kako nam ipak ne bi trebala prijetiti nestašica benzina i dizela. "Mi nemamo proizvodnju, nego distribuciju i prodaju derivata. Vlada kaže da su marže tih tvrtki skočile, a distributeri kažu da nisu - no, marže su poslovna tajna".
Što ako cijene i dalje nastave rasti? "Ako se to dogodi, vjerojatno će se realizirati prijetnja distributera. Prvo će nestati premium goriva. No, vozni park u Hrvatskoj je star i on će preživjeti s običnim gorivima. No, problem će biti da nekog proizvoda nema. Uvijek će postojati međusobna sumnja između Vlade i poduzetnika. Sirova nafta je danas oko 85 dolara, na nivou 2014., a prije toga su bile sto dolara i više."
Dekanić kaže kako danas nismo u energetskoj krizi, ali ćemo u nju ući. "Nismo u krizi sa stajališta nedostataka izvora. Svijet ima ugljikovodika za pedeset, a ugljena za više od stotinu godina. No, mi smo u energetskoj krizi druge vrste. Kolosalno trošenje energije je proizvelo toliko negativni učinak za okoliš i toliko urgentne klimatske promjene. Kriza ne nastupa zbog nedostatka energije, već zbog pogubnog utjecaja prekomjernog trošenja energije. U toj vrsti energetske krize jesmo i tako će svijet trajno živjeti barem idućih nekoliko desetljeća."
Velika Putinova igra
Naš je sugovornik komentirao i potencijalni rast cijene plina za hrvatske potrošače. Zbog odluke hrvatske energetske agencije HERA-e, plin neće rasti do 31. ožujka 2022., no nakon toga je moguć značajan porast cijene plina na domaćem tržištu i to za oko 30 posto. "Moguć je rast od 30 posto na proljeće. Cijela Europa se pouzdala u energetsku potrošnju u covid recesiji. Na izlasku iz te recesije potrošnja je porasla, a prijelaz na obnovljive izvore energije nije većinski. Za očekivati je da će cijene plina porasti."
Odgovara li ovakva situacija sa skupljim plinom i neizvjesnom globalnom situaciju Kremlju i Vladimiru Putinu koji će onda moći manipulirati situacijom i koristiti situaciju kao instrument? "Dosad je višak ponude odgovarao kupcima, Europskoj uniji, koja je rekla da nećemo ići u dugoročne ugovore, nego je relevantna cijena na burzi."
Na pitanje je li u toj europskoj odluci da se ide na trgovanje preko burze i američki pečat, Dekanić kaže: "Vjerojatno da. Geopolitički cilj Sjedinjenih Država jest da drži Rusiju što dalje od Europe ili da barem smanji ruski energetski utjecaj u Europi."
Teška tranzicija na zeleno
Naš sugovornik ne dvoji kako je tu riječ i o gepolitičkoj igri oko Sjevernog toka 2, odnosno pokušaja Rusije da ubrza puštanje u život tog plinovoda. Dekanić smatra kako će se veliki igrači na kraju dogovoriti i kako radijatori neće ostati hladni jer je to svim državama u interesu.
U ovom su trenutku čak i Europi u interesu visoke cijene energenata jer će tako biti lakše provesti zelenu tranziciju, smatra Dekanić. "Europa i cijeli svijet dali su si zadaću da provedu zelenu tranziciju. Međutim, obnovljivi izvori energije su još uvijek skuplji bez subvencija. Dok je obnovljiva energija skuplja, a bit će skuplja dok ne zauzme tržišni udio 30, 40 posto ili više, tranzicija će ići s određenim zastojima. Ide sporije nego što bi htjeli zeleni, a brže nego što bi htjeli oni koji imaju kapital u starim izvorima energije."
Visoke cijene energenata na određen način odgovaraju čak i Europi koja ih uvozi - tako će lakše provesti zelenu tranziciju
Energetska tranzicija nemoguća je bez Kine i Indije koje su najveći zagađivači, a Europa ovakvu promjenu ne može napraviti sama, ako želi da to bude učinkovito na globalnoj razini.
Dekanićeva nova knjiga, koja uskoro izlazi, nosi naslov "Energija i opstanak civilizacije". Naš je gost naslov ovako objasnio ovako: "Civilizacija ima kolosalne mogućnosti. No, sve je to dovelo civilizaciju u kolosalnu opasnost. Ako se nastavi sadašnji model gospodarskog rasta i intenzivnog trošenja energije i svih ostalih prirodnih izvora dovest će u opasnost opstanak civilizacije u ovom obliku u sljedećih 20 ili 30 godina."
Čitav intervju u kojem je stručnjak za energetiku Igor Dekanić govorio o geopolitičkoj igri Putina i Europe, cijenama plina i benzina i Vladinoj uredbi koja se ne sviđa naftnim poduzetnicima pogledajte u videu.
