I premda je epidemija prvorazredni zdravstveni problem, zbog epidemioloških mjera postaje i ekonomski problem ali zanimljivo ne u mjeri u kojoj bi se moglo očekivati obzirom na golemi pad bruto društvenog proizvoda.
Hrvatska tako ima najveći pad BDP-a u svojoj povijesti i jedan od najvećih u Europi. Nekada bi takav drastičan pad gospodarstva donio stotine tisuća nezaposlenih i pad cijena nekretnina, a danas: pad zaposlenih jedva da se primijeti, a cijene nekretnina, osobito u Zagrebu, ne da padaju nego još i rastu.
Ali daleko od toga da su stvari tako dobre kakve ih statistika može pokazati, i još dalje od toga da neće biti gore ako se epidemija nastavi.
Zagrebačku ulicu obrtnika, Ozaljsku, nažalost krase ovakvi prazni poslovni prostori. Neki su zatvoreni i prije korone, neki nakon prvog lockdowna, ali znakovito u proteklih godinu dana gotovo nitko se nije usudio otvoriti nešto novo – pričaju nam oni koji još rade poput postolara Kristijana. Popravak cipela, kaže, traži upola manje ljudi.
Građani se boje trošiti
''Sad se krpamo i za sad preživljavamo, neću reći da ćemo propasti jer kad se radi s rukama teško da ćemo propasti, ali trenutno nema zarade'', rekao je postolar Kristijan Ilić.
Preživljava i frizerka Sena, prati vijesti, sretna je da u Hrvatskoj mjere za frizere nisu kao u nekim europskim zemljama, gdje je za šišanje potreban negativan test.
''Da da pratim, bio bi veliki problem kad bi morali dolaziti s testom, onda bi još manje ljudi dolazilo, stariji se uglavnom još više boje'', kazala je Sena Ivančević.
Boje se građani trošiti kao prije na lampe i lustere.
''Osjeća se kriza. Kupuju jeftinije lampe i manje kupuju, manje se ljudi osjeti u dućanu'', rekao je Adnan Ramadonović, voditelj trgovine rasvjete.
Manje se troši i u kafićima i restoranima. Iako se ovih dana s prizorima krcatih terasa možda čini kao da promet cvjeta, mnogi ukidanje zabrane rada nisu ni dočekali, tek 50% ugostitelja je otvorilo.
''Znam po situacijama, pun vam je oglasnik, rasprodaju se oprema, pala je cijena, imate polovne terase za kupit, to nikad nije bilo tako'', kazao je vlasnik kafića Siniša Matijević.
Mali se krpaju, veliki osjećaju ''usporen rast''.
Kriza nije srušila ni cijene stanova
''Rast je malo usporen, ali očekujemo veliki skok za negdje 3 do 4 mjeseca kad će se svjetske ekonomije počet opet otvarati'', rekao je Silvio Kutić, suvlasnik Infobipa.
Građevinari veći pad ulaganja očekuju tek iduće godine.
''Mi ne možemo pobjeći od toga da se ove godine njie ulagalo u apartmane i da su hoteli preskočili jednu godinu'', rekao je direktor građevinske tvrtke Zlatko Sirovec dodavši da se u ono što oni grade, nije ulagalo. ''Jel' vi znate za neki hotel dobar od par sto milijuna kuna da se gradio? Dapače, stala je građevina'', rekao je.
Kriza nije srušila ni cijene stanova ili zemljišta, zasad.
''Prosjek jako podižu izuzetno skupe novogradnje kojih ima malo, ali su povukle cijene i u novogradnji, međutim rast nije bio generalan, tako da neće biti ni pad'', kazala je Lana Mihaljinac Knežević, direktorica agencije za nekretnine.
Bankama je prepolovljena dobit. 2019. su zaradile 5,8 milijardi kuna, prošle godine 2,7milijardi. Ali prema podacima HGK i ministarstva gospodarstva, nema velikog povećanja broja ugašenih tvrtki ili odjavljenih obrta u 2020. godini.
Prema procjenama MMF-a svjetsko gospodarstvo je na razini 2020. palo za 4,4%, prosjek pada BDP-a u europskoj uniji je 6,4%, a hrvatski bdp je u 2020. pao za 8,4%, ali nema nekog drastičnog rasta broja nezaposlenih, nema ni inflacije, a nema ni pada cijene nekretnina pa se analitičari sada pitaju gdje će se najjače osjetiti u ekonomiji koronakriza.
Autor knjige 'Korona ekonomika' objašnjava zašto se očekivao veći pad.
''Ono što je činjenica je da je to mnogo manje negativnih stvari nego se očekivalo u početku u normalnoj krizi kada bi se dogodio pad od 8 posto sve ove brojke bi bile duple veće'', kazao je Velimir Šonje.
Preživljavanje uz pomoć ne može trajati vječno
Ali nisu zbog mjera potpore, zato Šonje apelira na Vladu da pomoć poduzetnicima produži bar još tri mjeseca. Sve ovisi o sezoni, prošlogodišnji kalkulirani rizik razlog je da pad nije bio tako drastičan, ove godine odgovor za spas turizma mogle bi biti covid putovnice. Da već postoje, možda Stradun ne bi bio ovako pust, i možda bi Jelena prodala više od tri suvenira mjesečno.
''Prometa nema i ulica je mrtva i u gradu nema turista. Ono što
smo napravili smo uzeli poduzetnički kredit od HAMAG-a s kojim
isplaćujem parafiskalne namete državi'', rekla je vlasnica
suvenirnice Jelena Kovačević Mezek.
Slobodno putovanje za cijepljene traže doslovno sve mediteranske
zemlje osim Hrvatske, ali sada je Europska Komisija objavila kako
će za dva tjedna predstaviti prijedlog zelenih propusnica.
''Ono čemu se svakako nadamo jest neki kasniji početak sezone od onoga što smo mi u Dubrovniku navikli u normalnim vremenima, ali nadamo se i dosta duljoj sezoni nego što smo imali lani'', rekla je Ana Hrnić, direktorica TZ grada Dubrovnika.
Jer, preživljavanje i izbjegavanje drastičnih minusa uz državnu pomoć, svjesni su svi naši sugovornici, ne može trajati vječno.
