Otkada je niz potresa pogodio Zagreb i tako nekim dijelom devastirao metropolu, postavlja se pitanje obnove te koliko će ona trajati i koštati. Odgovor na ta pitanja pokušali su ponuditi gosti HRT-ove emisije "Otvoreno". Tako povjesničar umjetnosti Dragan Damjanić navodi da će obnova Zagreba sigurno trajati desetljećima, što ovisi o financijskim sredstvima.
"Najveći problem bit će obnova Zagrebačke katedrale, ali se ne smije zaboraviti Mirogoj koji je lociran puno bliže epicentru, a bio je zapušten i prije potresa. Generalno je vapio za obnovom i prije nego što se ovo dogodilo i sada je to došlo na naplatu, on je jako stradao. Obnova Mirogoja može stajati i više od katedrale", rekao je Damjanović uz poruku da su štete enormne i da je teško procijeniti što će najviše stajati i što će najviše trajati, no da se mora računati da će se uložiti jako puno sredstava.
Obuljen Koržinek: 'Imamo znanje i vrhunske stručnjake koji će pristupiti obnovi'
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da su već 22. ožujka imali prvi radni sastanak na kojem je pao dogovor da se Ministarstvo maksimalno angažira oko svih poslova obnove. Kazala je da su iskoristili dva tjedna da bi hitno pregledali spomenike koji su prijetili urušavanjem ili gdje je bila potrebna hitna evakuacija kako bi se razradila metodologija za popis šteta.
"To je prvi korak kako bismo utvrdili stanje, nakon čega ćemo ići s procjenom, a nakon toga će se moći donijeti projekt obnove. Javili su se mnogi kolege koji su radili na potresima poput dubrovačkog ili stonskog, kao i oni koji su radili popis ratnih šteta. Imamo veliko znanje, iskustvo i ekspertizu te vrsne stručnjake koji će u suradnji s međunarodnima pristupiti obnovi. Cilj je u što kraćem roku, ali po najvišim stručnim standardima popisati štetu kako bi se utvrdilo stvarno stanje", rekla je ministrica Obuljen Koržinek na HRT-u.
'Treba se formirati tijelo koje bi vodilo obnovu'
Pročelnik Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Stipe Tutiš, kazao je da je šteta velika i da su od prvog dana na terenu. Naveo je da je na prostoru grada Zagreba 587 pojedinačnih zaštićenih dobara, dok ih se unutar centra nalazi 374. Tutiš je naveo da je na njihov mail došlo više od 350 prijava u vezi oštećenja na samim objektima. Arhitekt Alan Braun osvrnuo se na našu kvalitetnu zakonsku podlogu za obnovu kulturnih dobara te je naveo niz primjera uspješnih obnova u Hrvatskoj.
"Zakon treba ići u smjeru da formira tijelo koje bi vodilo tu obnovu, njeno financiranje, što je ključno, i metodologiju. Primjerice, sanaciju Dubrovnika nakon potresa 1979. vodio je Zavod za obnovu Dubrovnika koji je, bio dobro financiran, a sudjelovali su vrhunski stručnjaci, domaći i strani. To je dragocjeno iskustvo koje moramo primijeniti na Zagreb. Ono što je ključno - sve se obnovilo, ništa se nije rušilo i uklanjalo, nije se radilo na brzinu, nego u nekim optimalnim rokovima", komentirao je arhitekt Braun.
Ministrica je navela da Hrvatska očekuje neki oblik solidarnosti na razini EU-a i da će organizirati donatorsku konferenciju uz podsjetnik da je Hrvatska donirala novac Albaniji nakon potresa. Spomenula je da su joj se već javili kolege i organizacije kao što su UNESCO i EIB. Obuljen Koržinek je istaknula da će tražiti međunarodne izvore financiranja za tu sveobuhvatnu obnovu i da će Zagreb iskoristiti i ponudu međunarodnih organizacija za angažiranjem međunarodnih eksperata.
'Treba učvrstiti zgrade i pripremiti ih za novi potres'
Povjesničar umjetnosti Damjanović rekao je da će obnova Zagreba sigurno puno koštati, ali da se ipak ne kreće od nule. Naglasio je da zgrade treba učvrstiti i pripremiti ih za sljedeći potres te dodao da "ne obnavljamo nešto što više ne postoji jer sve je još uvijek tu, samo treba sanirati".
"Ne smijemo upasti u zamku brzopletosti. Obnova će trajati godinama, desetljećima, i kao generacija i struka ne smijemo pasti na tom ispitu. Podsjećam da je Zagreb nakon potresa 1880. godine dobio priliku postati razvijeniji grad", kazala je Obuljen Koržinek na HRT-u.
Tutiš je kazao da je ova situacija prilika za budućnost Zagreba, dok arhitekt Braun poručuje da je Zagreb nakon potresa 1880. postao moderan srednjoeuropski grad dok je do tada bio mala sredina. Istaknuo je da propusta nije bilo.
