Obvezatno glasovanje - glasovanje koje se
temelji na zakonski propisanoj obvezi svih punodobnih građana da
sudjeluju u izborima. Proistječe iz pravno-političkog shvaćanja
da biračko pravo nije samo osobno pravo nego i javna dužnost
pojedinaca koja se obavlja u interesu cjeline, te njezino
ispunjavanje treba osigurati ustavom ili izbornim zakonom.
Zagovornici obvezatnoga glasovanja tvrde da je demokratski
izabrana vlast legitimnija ako u izborima sudjeluje što više
birača, te da je dužnost svakoga odgovornoga građanina da
sudjeluje u izboru svojih političkih predstavnika. Protivnici pak
ističu da prisilno glasovanje nije spojivo s demokratskim
slobodama i pravima ljudi. No u osnovi zamisli o obvezatnom
glasovanju zapravo je pragmatična nakana da se osigura i poveća
sudjelovanje građana u izborima. Kako je glasovanje propisano
zakonom, ono je zakonska obveza čije neispunjavanje podliježe
sankcijama: novčanim kaznama, privremenim oduzimanjem aktivnog
ili pasivnog prava glasa, zabranom pristupa određenim javnim
službama, poteškoćama u dobivanju putovnica i vozačkih isprava, a
u krajnjim slučajevima i zatvorskim kaznama.
Ograničeno glasovanje - oblik glasovanja u
kojemu birač ima više glasova, ali je broj glasova kojima
raspolaže manji od broja zastupnika koji se biraju u izbornom
okrugu. Birač može imati najviše dva glasa u okrugu u kojemu se
biraju tri zastupnika, tri glasa u okrugu u kojemu se biraju
četiri zastupnika itd. Strukturno je vezano za otvorenu listu i
zatvorenu neblokiranu listu, te za preferencijsko
glasovanje, kumuliranje i panaširanje. Omogućuje da
disciplinirana i organizirana stranačka većina osvoji sva
raspoloživa mjesta, ali i da se dobro organizirana politička
manjina izbori za svog predstavnika u nekome političkom tijelu.
Pritom je taktika manjine znatno jednostavnija od taktike većine:
prva se svodi na koncentriranje glasova na jednog kandidata, dok
je drugoj teško racionalno proračunati najbolji način raspodjele
glasova među svojim kandidatima. Nedostatkom ograničenoga
glasovanja smatra se mogućnost da rezultati izbora ovise o
organiziranoj manipulaciji glasovima.
Oporba (opozicija) - izraz kojim se u politici
označavaju pojedinci, skupine i organizacije koje su iz
političkih ili ideoloških razloga suprotstavljene pojedincima,
skupinama i organizacijama koje predstavljaju vlast u državi. U
autoritarnim i totalitarnim političkim sustavima opozicija
djeluje uglavno prikriveno. Opozicija je sustavni dio
demokratskih političkih sustava čija su osnovna načela uzimaju
primjerice slobodu govora i okupljanja. Pod pojmom "opozicija" u
demokratskim državama vezuje se i pojam lojalna opozicija. Ovisno
o tome sjede li njeni predstavnici u parlamentu neke države ili
ne, opozicija se dijeli na parlamentarnu i
izvanparlamentarnu.
Otvorena lista - oblik izborne liste koji
omogućuje biračima da u postupku glasovanja izražavaju različite
kandidatske i stranačke preferencije, i to tako što mogu
glasovati za kandidate s različitih stranačkih lista. Birači mogu
sastaviti vlastitu virtualnu izbornu listu s popisom kandidata
koji su istaknuti na različitim stranačkim listama. Otvorene ili
slobodne liste strukturno su vezane za ordinalno glasovanje u
kojemu svaki birač ima više glasova i uz panaširanje kao poseban
oblik glasovanja. One otvaraju najširi institucionalni prostor
slobodi izražavanja kandidatskih preferencija birača i potiču
nadstranačko glasovanje. Izričito smjeraju jakoj personalizaciji
izbora i slabljenju stranačkog monopola u regrutiranju političke
elite. Liste su otvorene ili slobodne u dvostrukom smislu:
omogućuju otvoreno izražavanje političkih preferencija birača
prema kandidatima i budućim zastupnicima; te istodobno otvaraju
mogućnost slobodnijega, neovisnijeg odnosa izabranih zastupnika
prema političkim strankama koje su ih nominirale za opće izbore.
Ipak, zbog razmjerno složenih postupaka glasovanja koje
podrazumijevaju, otvorene su liste vrlo rijetke.