PRENAPUČENOST KUČANSTAVA /

Novi podaci Eurostata za Hrvatsku, prema jednoj statistici 5. smo na dnu ljestvice: 'Taj se problem gura pod tepih'

Image
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL/Ilustracija

Građani si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine, a čim osoba u dobi od 12 do 17 godina pa i punoljetni član nema svoju sobu, to je prenapučeno

21.6.2022.
13:25
Sanjin Strukic/PIXSELL/Ilustracija
VOYO logo

Hrvatska se ubraja u vrh zemalja EU po udjelu stanovnika koji žive u vlastitoj nekretnini, ali to ne znači nužno da su te nekretnine zadovoljavajuće.

Razlog tome je da u Hrvatskoj više od trećine građana, odnosno njih 36,2% živi u prenapučenim domovima te s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvo, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prosjek Europske unije je 17,5% stanovnika koji žive u prenapučenim kućanstvima što je dovoljan podatak koliko je situacija u Hrvatskoj zabrinjavajuća.

Image
eksplozija poskupljenja /

Vlada čuva kućanstva od cjenovnih udara, ali ne i vrtiće. Bjelovarskom vrtiću tako stigla ponuda za 100% skuplju struju

Image
eksplozija poskupljenja /

Vlada čuva kućanstva od cjenovnih udara, ali ne i vrtiće. Bjelovarskom vrtiću tako stigla ponuda za 100% skuplju struju

Građani si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine, a čim osoba u dobi od 12 do 17 godina pa i punoljetni član nema svoju sobu, to je prenapučeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Problem prenapučenog stanovanja posebice pogađa veće urbane sredine u Hrvatskoj i vjerojatno je jedan od potisnih faktora za iseljavanje mladih iz Hrvatske. No u javnom prostoru, ali i u krugovima odgovornih za ekonomsku i socijalnu politiku, ovaj problem gura se pod tepih i stječe se dojam da se pod utjecajem raznih lobija koji tu imaju svoje interese ovo prevažno pitanje dominantno ostavlja tržištu da ga riješi, a kako ga ono rješava, najbolje znaju mladi i mlade obitelji koje su u potrazi za adekvatnijim stambenim prostorom", kaže profesor socijalne politike, Zdenko Babić.

Prema podatcima Eurostata najlošije stanje je u Rumunjskoj. Tamo u prenapučenim kućanstvima živi 45,1% stanovnika, u Latviji 42,5%, u Bugarskoj 39,5%, a u Poljskoj 36,9%.

"Mi dolazimo u situaciju da državljani drugih država EU investiraju u nekretnine u Hrvatskoj jer im se i zbog nižeg poreznog opterećenja nekretnina ta investicija isplati.Tako raste potražnja koja podiže cijene, a mladim hrvatskim građanima i mladim obiteljima nekretnine u vlastitoj domovini postaju sve manje dostupne i zato ne čudi podatak da mladi Hrvati najkasnije u EU, s čak 32 godine, napuštaju obiteljski dom", zaključuje Babić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo