Hrvatska se ubraja u vrh zemalja EU po udjelu stanovnika koji žive u vlastitoj nekretnini, ali to ne znači nužno da su te nekretnine zadovoljavajuće.
Razlog tome je da u Hrvatskoj više od trećine građana, odnosno njih 36,2% živi u prenapučenim domovima te s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvo, piše Večernji list.
Prosjek Europske unije je 17,5% stanovnika koji žive u prenapučenim kućanstvima što je dovoljan podatak koliko je situacija u Hrvatskoj zabrinjavajuća.
Građani si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine, a čim osoba u dobi od 12 do 17 godina pa i punoljetni član nema svoju sobu, to je prenapučeno.
"Problem prenapučenog stanovanja posebice pogađa veće urbane sredine u Hrvatskoj i vjerojatno je jedan od potisnih faktora za iseljavanje mladih iz Hrvatske. No u javnom prostoru, ali i u krugovima odgovornih za ekonomsku i socijalnu politiku, ovaj problem gura se pod tepih i stječe se dojam da se pod utjecajem raznih lobija koji tu imaju svoje interese ovo prevažno pitanje dominantno ostavlja tržištu da ga riješi, a kako ga ono rješava, najbolje znaju mladi i mlade obitelji koje su u potrazi za adekvatnijim stambenim prostorom", kaže profesor socijalne politike, Zdenko Babić.
Prema podatcima Eurostata najlošije stanje je u Rumunjskoj. Tamo u prenapučenim kućanstvima živi 45,1% stanovnika, u Latviji 42,5%, u Bugarskoj 39,5%, a u Poljskoj 36,9%.
"Mi dolazimo u situaciju da državljani drugih država EU investiraju u nekretnine u Hrvatskoj jer im se i zbog nižeg poreznog opterećenja nekretnina ta investicija isplati.Tako raste potražnja koja podiže cijene, a mladim hrvatskim građanima i mladim obiteljima nekretnine u vlastitoj domovini postaju sve manje dostupne i zato ne čudi podatak da mladi Hrvati najkasnije u EU, s čak 32 godine, napuštaju obiteljski dom", zaključuje Babić.