Dijelom je već istekao moratorij na kredite građana u bankama, a oko petina tih kredita mogla bi trajno ostati nenaplativa, kažu podaci poslovnih banaka. U bankama tvrde da to ne znači da će se odmah ići u prisilnu naplatu i slati ovrhe već da to znači da će se tim klijentima ponuditi dodatna pomoć, u vidu produljenja roka otplate ili nekog novog programa, piše Novi list.
Krajem rujna moratoriji su dijelom istekli, a krenuli su krajem ožujka i odobravali se na tri plus tri mjeseca. Da će po isteku odgoda plaćanja imati rast loših ili nenaplativih kredita, banke su se već unaprijed pripremale. Jednog po jednog klijenta su banke navodno zvale prije samog isteka moratorija kako bi upitale hoće li moći nastavitit s plaćanjem i ima li problema. Rast nenaplativih kredita nije rapidan jer baš kao i mnoge firme, tako i zaposlenici koriste bankarske kredite, što znači da su donekle likvidni. No, očekuje se da će se rast nenaplativih kredita nastaviti.
Novi lockdown donio bi još trajno neplaćenih kredita
S lošijom epidemiološkom situacijom i epidemiološke mjere postaju sve strože pa je u nekim sektorima poslovanje već značajno ograničeno. Velik broj poduzetnika strahuje od novog ekonomskog zatvaranja te kažu kako novi lockdown, bez obzira na pomoć, doslovno ne bi preživjeli. Novi lockdown donio bi nova optuštanja i porast siromaštva te kako u bankama upozoravaju - trajno neplaćanje kredita.
Kako piše Novi list, iz OTP-a su poručili da je "manji broj klijenata od onih kojima je istekao moratorij zatražio produljenje, odnosno reprogram postojećih obaveza". Kažu da se ti zahtjevi rješavaju pojedinačno i da uzimaju u obzir sve aspekte poslovanja. OTP upozorava da ako dođe do daljnjeg smanjenja gospodarske aktivnosti zbog primjene strožih epidemioloških mjera, banka očekuje porast tih zahtjeva.
"Do sada je u segmentu građanstva isteklo nešto manje od četvrtine moratorija, s obzirom da je dio moratorija odobren i na razdoblje dulje od 6 mjeseci, uvažavajući specifičnosti naših klijenata. Većina po isteku moratorija otplaćuje uredno, a s najugroženijim skupinama klijenata banka i dalje pokušava iznaći održiv aranžman otplate za nadolazeće razdoblje. Klijentima se pristupa individualno, a prodaja nenaplativih potraživanja može biti opcija tek ukoliko dogovor s klijentom, kao i ostali kanali naplate potraživanja, uključujući i ovršne postupke, ne poluče uspjeh", rekli su za Novi list iz OTP banke.
Dužnici i banke imat će nove mogućnosti
Odgovarajući na pitanje prodaju li nenaplativi dug agencijama za naplatu pretraživanja i je li otpis duga opcija, u Erste banci odgovaraju da su "od 2015. godine selektirani dio svojih problematičnih potraživanja (NPL) nudili na prodaju, pri čemu su takva potraživanja našla svoje kupce". Kažu da je važno naglasiti da je najveći volumen potraživanja prodan tijekom 2015. i 2016. godine te da su plasmani i poduzeća zauzimali veći udio prema kriteriju volumenta.
Od 1. siječnja na snagu bi trebala stupiti potencijalna nova regulacija otpisa potraživanja i ona bi mogla povećati doseg primjene mjere te omogućiti veću fleksibilnost dužnicima kao i bankama, tijekom pronalaženja optimalnog rješenja u takvim situacijama, naglasili su u Erste banci. Dakle, drugi lockdown izazvao bi lančano i novi veliki val neplaćanja. K tome, kriza bi se možda prelila i na sektor bankarstva. Boris Vujčić, guverner HNB-a, nedavno je rekao da se bilježi rast nenaplativih kredit i da se očekuje njegov daljnji rast. Sada je taj rast manji od 10 posto. Guverner kaže da je problem u tome što raste i kreditni rizik kod prihodojućih kredita, što znači i onih koji su se do sada uredno vraćali.
To se događa jer ekonomija tone u recesiju. U Ersteu potvrđuju da je kod njih većina "Covid moratorija" završila s 30. rujnom 2020.
Banke upozoravaju: Ne čekajte gomilanje dospjelih obveza i dodatnih troškova
"Posljednjih nekoliko tjedana prije njihova isteka, banka je zauzela proaktivan stav te nastojala kontaktirati što je moguće veći broj klijenata kako bi u direktnoj komunikaciji saznala u kakvoj se situaciji nalaze, koja su njihova očekivanja i mogućnosti, te kako bi im, u dogovoru s njima, mogla ponuditi najbolje pojedinačno rješenje. Ukupno je nešto više od 9.200 klijenata na koje se odnosi gotovo 11.600 kreditnih partija, realiziralo mogućnost odgode otplate, a očekuje se da bi otprilike do 20 posto tih klijenata moglo dodatno realizirati i neku od standardnih mjera olakšanja plaćanja kredita nakon isteka odgode", naglasili su u Erste banci.
Ono što se klijentima savjetuje u slučaju produljene mogućnosti plaćanja nakon korištenja "Covid odgode" jest da ne čekaju gomilanje dospjelih obveza i dodatnih troškova nego da se što prije jave svojim savjetnicima.
'Ovrha nije ugodan postupak niti za banku niti klijenta'
Banka može ponuditi klijentima standardne mjere restrukturiranja s ciljem olakšanja otplate kredita. Jedna od njih je poček tijekom otplate te produljenje roka otplate ili moratorija. U Ersteu naglašavaju da se mjere prilagođavaju trenutačnim financijskim okolnostima u kojima se klijent nalazi.
"Kad se govori o postupku ovrhe, bitno je naglasiti da banka tome pristupa samo u iznimnim situacijama, kada su sve prethodne opcije i koraci iskorišteni, što se događa ipak rjeđe jer se u velikoj većini slučajeva već i ranije pronađe adekvatno rješenje. Samo provođenje ovrhe postupak je koji nije ugodan niti za klijenta, niti za banku, ali banka ga je dužna provesti u onim slučajevima kada ne postoji drukčije rješenje", napomenuli su iz Erste banke za Novi list.
I Zagrebačke banke stiže poruka da je s 1. listopadom istekao rok za 60 posto moratorija odobrenih u toj banci. Riječ je o klijentima kojima je banka, zbog pandemije koronavirusa, po postojećim kreditima odobrila moratorij.
